Epidemiologija
    Mikrobiologija
    Ekologija
    Školska medicina
    Socijalna medicina

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
POCETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
TUBERKULOZA
POCINJE SEZONA KOMARACA
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUCIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
Što treba znati o raku grlica maternice
   
 
Aktualne teme
POCINJE SEZONA KOMARACA Autor: Željko Huljev
Objavljeno: 2.7.2010  
 

POCINJE SEZONA KOMARACA...
...ili kako se obraniti od nesnosnih kukaca

Da li znate dovoljno o komarcima?

Grizu, u stvari ubadaju u toplijem dijelu godine, od sumraka do zore, zujanje kvari san, a tek ubodi...nesnosan svrbež koji može potrajati i par dana, krv i crvenilo na mjestu uboda, alergijske reakcije. Obrana od njih? Sprejevi, „tablete“ i mrežica? Izbjegavanje krajeva u kojima ih ima više nego inace? Koliko su opasni ubodi po zdravlje, da li prenose bolesti?

Sve je tocno, ali to nije dovoljno...Nadamo se da cete nakon citanja ovog teksta steci dovoljno znanja koje ce Vam pomoci u obrani od ovih napasnika.

Najprije ponešto o opasnosti po zdravlje. Najvažnija bolest koja se prenosi ubodom komarca, malarija, je u nas uspješno iskorijenjena prije pedesetak godina. Od tada više nemamo domace malarije, vec samo poneki slucaj uvezen iz tropskih i suptropskih krajeva koji nisu bili te srece kao mi i nisu uspjeli iskorijeniti malariju, u osoba koje su se zarazile u tim krajevima a bolest im se pojavila po povratku u domovinu. Slijedeca znacajna bolest je Dengue groznica. Rijec je o bolesti koja se zadržava u tropskim i suptropskim podrucjima te se kod nas može pojaviti na slican nacin poput malarije, s putnicima iz tih krajeva. 2010. godine se kratkotrajno pojavila na poluotoku Pelješcu. Na srecu nije se proširila. Groznica Zapadnog Nila se unazad dvije godine pojavljuje u panonskom dijelu Hrvatske. Virus prenose ptice selice a na ljude komarci koji se hrane na zaraženim pticama. Ostale bolesti poput žute groznice, chicungunya groznice na srecu takoder kod nas nema. Ipak, kako preduvjeti za širenje stalno postoje i postojati ce i dalje, zdravstvene službe poput naše Službe za epidemiologiju su i dalje na oprezu. Ubodi komaraca su nerijetko uzrokom i prolaznih toksoalergijskih reakcija, koje iako vecinom blage, mogu pokvariti ljetovanje i odmor.

Valja ponešto znati i o njihovim biološkim osobinama, osobito o nacinu razmnožavanja, koji je gotovo potpuno nepoznat vecini gradana, u što smo se uvjerili anketiranjem naših gradana koji su zbog razlicitih razloga dolazili u Službu epidemiologije.

Upravo stoga, nadamo se da cete s jednostavnim informacijama koje cemo Vam ovdje pružiti, sami sebi osigurati dovoljno mira u nadolazecim toplim danima i nocima.

Najprije nekoliko najosnovnijih informacija o biologiji ovog kukca. Kao i ostali srodnici množi se jajašcima koja polažu po vodenim površinama. Nakon nekoliko dana, u povoljnim uvjetima se nastavlja razvijati kroz nekoliko licinackih razvojnih stadija. I za ovaj stadij im je neophodna voda. Ako su uvjeti povoljni, a ljeti su vecinom takvi stalno, licinacki stadij traje oko 10 dana.

Slika br 1.: Životni ciklus komarca

Za to vrijeme je komarac najranjiviji. Ne može se kretati dovoljno brzo kao odrasli oblik s krilima, te ako u vodi ima ostalih živih bica, najcešce je sasvim lagan plijen. Upravo stoga, lokve, potoci, jezera, pa i bunari nisu u pravilu legla komaraca, što je suprotno uvriježenom mišljenju naših gradana. Ova staništa su nastanjena razlicitim životnim oblicima kao što su drugi kukci, vodozemci i ribe a svima je licinka komarca omiljena lovina.

Komarac se zapravo najviše množi u leglima koja im je omogucio covjek svojim nesvjesnim djelovanjem u svojoj bliskoj okolini. Samo rijetke vrste komaraca, kojih nema u ovom dijelu Dalmacije lete dulje od dva kilometra. Dakle, ako obidete blisku okolinu svoga doma vrlo je vjerojatno da cete u kratkom vremenu otkriti leglo, koje jednostavnim postupkom izlijevanja vode i licinaka u njoj, možete uništiti.

Kako pronaci leglo?

Treba potražiti predmete razlicite velicine koji zadržaju vodu. To mogu biti dvije skupine predmeta.

U prvu skupinu spadaju predmeti koji nam koriste na razlicite nacin i u koje ili sami nalijevamo vodu ili se ona tu skuplja kao primjerice kišnica.

Tipicni primjeri su bacve za vodu ispod oluka, nedovoljno zatvorene manje ili vece cisterne, posude iz kojih se napijaju domace životinje, razne kante ispod slavina u vrtovima i sl.

Bacve koje koriste poljoprivrednici po poljima su gotovo uvijek legla komaraca. Ako Vas u sumrak pri radu u npr. vinogradu ometaju komarci najprije cete u njima pronaci leglo.

Na otocima a i drugdje, gdje nije dostupna vodovodna mreža u novije vrijeme se koriste plasticni rezervoari koji postaju legla ako se nalaze na zasjenjenom mjestu i ako im poklopac nije hermeticki zatvoren.

U ovu kategoriju spadaju i gradevinsko neodgovarajuce izgradene septicke i crne jame. Naime, dovoljan je i mali kontakt s vanjskom sredinom, kroz odušak ili nekakvu pukotinu da se komarci tu razmnože u neslucenom broju. U takvoj, za druge insekte negostoljubljivoj sredini komarci nemaju neprijatelja a istovremeno nalaze ogromne kolicine hrane za svoj razvoj.

Poznat je primjer podruma potopljenog podzemnom vodom u jednoj šibenskoj gradskoj cetvrti u kojem su komarci imali ogromno leglo koje je teroriziralo stanovnike i u hladnijim mjesecima. Ovakva legla su stalna i manje ovise o oborinskoj vodi. Za vrijeme sušnih i vrucih dana ljeti su glavni izvor komaraca. Slicno je i s manjim bazenima koji se ne održavaju, što se lako može prepoznati po zelenoj ustajaloj vodi.

Diljem gradova, važan izvor su šahtovi koji skupljaju oborinsku vodu, i koji mogu biti s odgovarajucom kolicinom vode i po mjesec dana nakon zadnje kiše.

Slika br. 2: Tipicni primjeri legla komaraca I

U drugu skupinu spadaju manji predmeti koje smo odbacili ili ih se rijetko koriste i koji su uglavnom slobodno pune kišnicom. Upravo ovi predmeti su izvor masovne pojave komaraca za vrijeme kišne sezone. U našoj okolici se nalaze u vecim kolicinama. Jedini uvjet je da se u njima zadržava kišnica. Tipicni primjeri su odbacene automobilske gume, kade, tegle, limenke, vaze za cvijece po grobljima i sl. Kao leglo može poslužiti gotovo svaki predmet s površinom u kojoj se mogu zadržati desetak dana, cesto i vrlo male kolicine vode, ponekad i manje od decilitra. Uz morsku obalu to su cesto camci, na obali (cešce) ili u moru koji se redovito ne prazne („pajaju ili osekivaju“) od napadale kišnice.

Slika br.3: Tipicni primjeri legla komaraca II

Kako prepoznati licinke u leglu?

Anketiranjem smo doznali da gradani naše županije, neovisno iz kojeg kraja dolaze, neznaju kako izgledaju komarci u ovom razvojnom stadiju. Velika vecina ih je vidjela ali nije prepoznala, upravo zbog znacajne razlike u vanjskom izgledu licinke i odraslog oblika.

Licinku je najjednostavnije opisati kao sitnog koluticavog crvica koji se krece od površine prema dnu posude (gdje se kratkotrajno skriva, dok mu ne ponestane zraka) brzim migoljenjem (koje je zapravo opružanje i skupljanje po dužini ). U jednom leglu se ovisno o velicini može naci i do tisucu licinaka što je broj dovoljan da terorizira cijelu manju gradsku cetvrt.

Velicina licinaka u jednom leglu uvijek varira zbog razlictih razvojnih stadija. Najvece licinke su velike do dva cm, te se vide golim okom s nekoliko metara.

Slika br.4: Licinke I

Slika br.5: Licinke II

Što poduzeti kad se otkrije leglo?

Leglo je ponekad vrlo jednostavno neškodljivo ukloniti. Dovoljno je izliti vodu i licinke koje se u njoj nalaze. Ako to nije moguce, treba se potruditi nešto više. Bacvu s vodom koju namjeravamo koristiti možemo hermeticki prekriti i tako onemoguciti polaganje jajašaca. Ako su se licinke vec pojavile, u bacvu možemo izliti ulje, koje ce onemoguciti disanje licinkama. Može se koristiti jestivo ili mineralno ulje, pogotovo ako je rijec o septickim jamama van vodozaštitnog podrucja. Kod septickih jama odušak treba zavoriti gustom mrežicom, a eventualne pukotine gradevinski popraviti.

Naravno, ako nadete vece leglo necete ga moci uništiti sami. Tada preporucamo da se javite našoj Službi epidemiologije, a mi cemo kontaktirati strucne službe koje se bavu takvim poslovima.

Autor:
Željko Huljev, dr. med.,
spec. epidemiologije

 
 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax