Epidemiologija
    Mikrobiologija
    Ekologija
    Školska medicina
    Socijalna medicina

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
POČETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
TUBERKULOZA
POČINJE SEZONA KOMARACA
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUĆIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što treba znati o raku grlića maternice
   
 
Aktualne teme
Svijetski dan mentalnog zdravlja Autor: Elia Strika
Objavljeno: 10.10.2012  

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) od 1992. u više od stotinu zemalja širom svijeta.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja podizanje je svijesti o problemima mentalnog zdravlja, poticanje otvorene rasprave o bolestima te veće ulaganje u prevenciju i liječenje mentalnih bolesti.

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja posvećen je depresiji u globalnoj krizi (Depression: A global crisis).

Mentalno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja i puno je više od odsutnosti mentalne bolesti. Na naše mentalno zdravlje svakodnevno utječu mnoge stvari. Neke od njih se ne mogu kontrolirati, kao životni događaji ili ponašanje drugih ljudi, a na neke se može utjecati (naši stavovi, načini na koje doživljavamo druge ljude, stvari, životne događaje i sl.). Osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu i dobro se nosi s životnim nedaćama i stresovima.

U vremenima ekonomske krize,koja već nekoliko godina traje u svijetu i Hrvatskoj, a koja će se prema predviđanjima nastaviti i sljedećih godina, povećava se pojavnost psihičkih tegoba, uglavnom depresije, koje su posljedice krize.

Depresija, bolest koja spada u najčešće psihičke poremećaje današnjice, stara je koliko i čovječanstvo. Učestalost depresije izrazito se povećala tijekom druge polovice 20. stoljeća i nažalost, još uvijek se povećava. Depresija je danas na 4. mjestu vodećih zdravstvenih problema s udjelom od 4,5% u globalnom teretu bolesti, a prema procjenama SZO do 2020. godine zauzet će drugo mjesto, iza ishemične bolesti srca s udjelom od 5,7%.
Depresija je bolest koju karakterizira sniženo raspoloženje pod utjecajem čega se mijenja sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i socijalno funkcioniranje osobe. Tipični simptomi depresije su potištenost, gubitak interesa i zadovoljstva, smanjenje energije te povećano umaranje. Ostali simptomi koji mogu biti prisutni su poremećen san, smanjen apetit, smanjena koncentracija i pažnja, smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje. Također mogu biti prisutni i različiti somatski simptomi.
Depresija nije praćena samo gubitkom životne radosti nego i smanjenjem i gubitkom radne sposobnosti. Vodeći je uzrok radne nesposobnosti u svijetu. Izostanci s posla češći su zbog depresije nego zbog arterijske hipertenzije ili šećerne bolesti.
Prema podacima SZO, prevalencija depresije u općoj populaciji je 1,9% za muškarce i 3,2% za žene.
Iako se depresija može javiti tijekom čitavog životnog vijeka, od dječje do starije dobi, najčešće se dijagnosticira između 25 i 35 godina života. Međutim, novija istraživanja pokazuju tendenciju pomaka prvog javljanja prema mlađim dobnim skupinama.
Iako je bolest koja se uspješno liječi u oko 70-80% slučajeva, postoji disproporcija između visoke prevalencije i broja liječenih bolesnika. Zbog neupućenosti, depresiju kao bolest često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, čak i kad depresija uzrokuje značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće. Zbog neznanja i predrasuda oko 50% depresivnih osoba ne traži medicinsku pomoć.
Svjetska zdravstvena organizacija jasno je definirala promociju mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih poremećaja kao javnodravstveni prioritet. Pri tome su promocija, prevencija i rana intervencija, te liječenje, kontinuirano zbrinjavanje i rehabilitacija oboljelih komplementarne komponente u procesu preventivnog djelovanja.
Moguće je preventivno djelovati širokim spektrom mjera na različitim razinama, primarnom prevencijom kroz univerzalne, selektivne i indicirane intervencije.
U cilju poboljšanja i očuvanja mentalnog zdravlja, ove preventivne mjere pružamo u Službi za mentalno zdravlje, prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti, u radu našeg Savjetovališta za mentalno zdravlje kroz intervencije naših stručnjaka (psiholog, psihijatar). Rad se provodi s osobama svih životnih dobi, koje imaju poteškoće u funkcioniranju u svojim obiteljima, na radnom mjestu ili u kontaktima s okolinom.

Napisala: Elia Strika, bacc.m.s.
Literatura

  1. www.wfmh.org/00WorldMentalHealthDay.htm
  2. www.who.int/mental_health/media/en/545.pdf
  3. www.hcjz.hr Depresija, vodeća bolest našeg doba, Vol.2,Broj 8, 7.listopada 2006,,Tešić V.

 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax