Epidemiologija
    Mikrobiologija
    Ekologija
    Školska medicina
    Socijalna medicina

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
POCETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
TUBERKULOZA
POCINJE SEZONA KOMARACA
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUCIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što treba znati o raku grlica maternice
   
 
Aktualne teme
Svijetski dan mentalnog zdravlja Autor: Elia Strika
Objavljeno: 10.10.2012  

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) od 1992. u više od stotinu zemalja širom svijeta.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja podizanje je svijesti o problemima mentalnog zdravlja, poticanje otvorene rasprave o bolestima te vece ulaganje u prevenciju i lijecenje mentalnih bolesti.

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja posvecen je depresiji u globalnoj krizi (Depression: A global crisis).

Mentalno zdravlje sastavni je dio opceg zdravlja i puno je više od odsutnosti mentalne bolesti. Na naše mentalno zdravlje svakodnevno utjecu mnoge stvari. Neke od njih se ne mogu kontrolirati, kao životni dogadaji ili ponašanje drugih ljudi, a na neke se može utjecati (naši stavovi, nacini na koje doživljavamo druge ljude, stvari, životne dogadaje i sl.). Osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, prihvaca druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu i dobro se nosi s životnim nedacama i stresovima.

U vremenima ekonomske krize,koja vec nekoliko godina traje u svijetu i Hrvatskoj, a koja ce se prema predvidanjima nastaviti i sljedecih godina, povecava se pojavnost psihickih tegoba, uglavnom depresije, koje su posljedice krize.

Depresija, bolest koja spada u najcešce psihicke poremecaje današnjice, stara je koliko i covjecanstvo. Ucestalost depresije izrazito se povecala tijekom druge polovice 20. stoljeca i nažalost, još uvijek se povecava. Depresija je danas na 4. mjestu vodecih zdravstvenih problema s udjelom od 4,5% u globalnom teretu bolesti, a prema procjenama SZO do 2020. godine zauzet ce drugo mjesto, iza ishemicne bolesti srca s udjelom od 5,7%.
Depresija je bolest koju karakterizira sniženo raspoloženje pod utjecajem cega se mijenja sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i socijalno funkcioniranje osobe. Tipicni simptomi depresije su potištenost, gubitak interesa i zadovoljstva, smanjenje energije te povecano umaranje. Ostali simptomi koji mogu biti prisutni su poremecen san, smanjen apetit, smanjena koncentracija i pažnja, smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje. Takoder mogu biti prisutni i razliciti somatski simptomi.
Depresija nije pracena samo gubitkom životne radosti nego i smanjenjem i gubitkom radne sposobnosti. Vodeci je uzrok radne nesposobnosti u svijetu. Izostanci s posla cešci su zbog depresije nego zbog arterijske hipertenzije ili šecerne bolesti.
Prema podacima SZO, prevalencija depresije u opcoj populaciji je 1,9% za muškarce i 3,2% za žene.
Iako se depresija može javiti tijekom citavog životnog vijeka, od djecje do starije dobi, najcešce se dijagnosticira izmedu 25 i 35 godina života. Medutim, novija istraživanja pokazuju tendenciju pomaka prvog javljanja prema mladim dobnim skupinama.
Iako je bolest koja se uspješno lijeci u oko 70-80% slucajeva, postoji disproporcija izmedu visoke prevalencije i broja lijecenih bolesnika. Zbog neupucenosti, depresiju kao bolest cesto ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, cak i kad depresija uzrokuje znacajne bracne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoce. Zbog neznanja i predrasuda oko 50% depresivnih osoba ne traži medicinsku pomoc.
Svjetska zdravstvena organizacija jasno je definirala promociju mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih poremecaja kao javnodravstveni prioritet. Pri tome su promocija, prevencija i rana intervencija, te lijecenje, kontinuirano zbrinjavanje i rehabilitacija oboljelih komplementarne komponente u procesu preventivnog djelovanja.
Moguce je preventivno djelovati širokim spektrom mjera na razlicitim razinama, primarnom prevencijom kroz univerzalne, selektivne i indicirane intervencije.
U cilju poboljšanja i ocuvanja mentalnog zdravlja, ove preventivne mjere pružamo u Službi za mentalno zdravlje, prevenciju i vanbolnicko lijecenje ovisnosti, u radu našeg Savjetovališta za mentalno zdravlje kroz intervencije naših strucnjaka (psiholog, psihijatar). Rad se provodi s osobama svih životnih dobi, koje imaju poteškoce u funkcioniranju u svojim obiteljima, na radnom mjestu ili u kontaktima s okolinom.

Napisala: Elia Strika, bacc.m.s.
Literatura

  1. www.wfmh.org/00WorldMentalHealthDay.htm
  2. www.who.int/mental_health/media/en/545.pdf
  3. www.hcjz.hr Depresija, vodeca bolest našeg doba, Vol.2,Broj 8, 7.listopada 2006,,Tešic V.

 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax