Epidemiologija
    Mikrobiologija
    Ekologija
    Školska medicina
    Socijalna medicina

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
POCETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
TUBERKULOZA
POCINJE SEZONA KOMARACA
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUCIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što treba znati o raku grlica maternice
   
 
Aktualne teme
Što treba znati o raku grlica maternice Autor: Edita Sušic
Objavljeno: 12.2.2005  

RAK GRLICA MATERNICE (KARCINOM CERVIKSA)

 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rak grlica maternice je na drugom mjestu po ucestalosti kao uzrok smrti žena u svijetu. Cak i u razvijenim zemljama gdje se Papa test redovito primjenjuje u svrhu ranog otkrivanja raka grlica maternice, žene još uvijek umiru od ove bolesti.

U posljednjih 20 godina, dokazano je da 99,8 % karcinoma grlica maternice uzrokuju HPV virusi iz grupe visokog rizika. Do sada je istraženo 13 HPV genotipova visokog rizika, ali se i dalje otkrivaju novi tipovi i podtipovi. Procjenjuje se da se kod 1 % inficiranih žena tijekom više godina razvije rak grlica maternice.

Buduci da je infekcija HPV virusom najraširenija spolna bolest na svijetu koju za sada nije moguce sprijeciti, jedini nacin zaštite žena od karcinoma grlica maternice je rano otkrivanje onih žena koje imaju rizik za nastanak bolesti. Kako nema karcinoma grlica maternice bez infekcije HPV virusima visokog rizika, samo one žene koje su inficirane nekim od virusa iz ove skupine uistinu bi mogle dobiti rak.

Do sada se u ranom otkrivanju raka grlica maternice koristio Papa test kojim se otkrivaju abnormalne promjene na stanicama koje bi mogle biti znak ranog stadija razvitka karcinoma. U proteklih pola stoljeca od pocetka njegove primjene, Papa test je znacajno smanjio smrtnost žena od raka grlica maternice. Ipak, ovaj test ima nedostataka i tehnickih ogranicenja zbog kojih njegova najveca osjetljivost ne prelazi 80 %. To znaci da svaka peta žena koja ima predstadije karcinoma ili rani karcinom (CIN) dobije lažno negativan (uredan) nalaz Papa testa. Pored toga, kod blažih promjena u Papa testu (CIN I i CIN II) i kod nejasnih sumnjivih nalaza (ASCUS) nije moguce na temelju izgleda stanica procijeniti da li se radi o dobrocudnim promjenama ili o pocetnom karcinomu.

 

   

Zahvaljujuci napretku molekularne genetike i posebno razvitku PCR tehnologije tijekom posljednjih 20 godina, 2004. godine je odobrena primjena prvog dijagnostickog HPV PCR testa (Roche AMPLICOR HPV) u SAD i EU. Ovaj test ima osjetljivost 96 – 97 %, dakle ima pet puta manju pogrešku (3 – 4%) od Papa testa (20 %) u otkrivanju žena koje imaju rizik od nastanka raka grlica maternice. HPV PCR test ima i tri puta manju pogrešku od starije generacije HPV DNK testova (Digene HC II) cije je osjetljivost 88 – 89%. Danas mnogi istaknuti strucnjaci, strukovna udruženja, zdravstvena osiguranja i vladine organizacije preporucuju primjenu HPV DNK testa kao nadopunu Papa testu. Americko udruženje za kolposkopiju i cervikalnu patologiju (ASCCP) i Europsko udruženje za infektivne bolesti u ginekologiji i opstetriciji (ESIDOG) donijeli su, na temelju dogovora brojnih strucnjaka, preporuke prema kojima je HPV DNK test ukljucen u ranu dijagnostiku raka grlica maternice uz Papa test.

Hrvatsko društvo ginekologa i opstetricara u suradnji sa specijalistima patolozima i citolozima aktivno sudjeluje u nastojanjima kolega u svijetu usmjerenim ka poboljšanju dijagnostike i lijecenja karcinoma cerviksa. Tako je 2001. godine prihvacen postupnik za premaligne bolesti vrata maternice. Prema tom postupniku, ako je nalaz Papa testa CIN I ili CIN II odmah se uzima uzorak za HPV DNK test. O nalazu tog testa ovisi daljnji dijagnosticki postupak. Ako je žena pozitivna na HPV visokog rizika, odmah je potrebno uciniti kolposkopiju i, uslucaju kolposkopski vidljivih promjena, uzeti uzorak za patohistološku analizu (biopsija, ekskohleat). Ukoliko kod žene nije utvrden HPV visokog rizika, promjena je dobrocudne naravi i dovoljni su kontrolni dijagnosticki testovi u višemjesecnim razmacima.

Posljednje dvije godine primjena HPV DNK testa (za tipove visokog rizika) proširuje se i na testiranje svih zdravih žena u svrhu ranog otkrivanja svih osoba koje imaju povecani rizik od razvitka raka grlica maternice jer je to u ovom casu najosjetljiviji test koji nam stoji na raspolaganju. Prema preporuci Americkog udruženja opstetricara i ginekologa (ACOG) iz 2003. godine HPV DNK test je zajedno s Papa testom metoda ranog otkrivanja raka grlica maternice kod svih žena starijih od 30 godina. U Velikoj Britaniji su 2003. godine objavljeni rezultati opsežne klinicke studije provedene da bi se procijenila ucinkovitost HPV DNK testa kao prve metode u postupku ranog otkrivanja karcinoma cerviksa. Istraživanjem je obuhvaceno 11000 žena izmedu 30 i 60 godina starosti. HPV DNK testom otkriveno je 97 % žena kod kojih je naknadno utvrden CIN. Papa testom otkriveno je 77 % žena iz ove skupine. Autori studije zakljucuju da HPV DNK test otkriva više žena s CIN nego Papa test te preporucuju ženama da, osobito nakon 30 godina starosti, jednom godišnje ucine HPV DNK test (na tipove visokog rizika) kao prvi test za rano otkrivanje raka grlica maternice umjesto standardnog Papa testa. Osim za rano otkrivanje raka grlica maternice, test visoke osjetljivosti potreban je i za pracenje žena kod kojih je otkriven i lijecen rak grlica maternice ili CIN. Kod ovih žena negativan HPV DNK test je znak da je u potpunosti odstranjeno ne samo maligno tkivo, vec i uzrocnik koji bi mogao dovesti do ponovne pojave raka. Ukoliko je HPV DNK test i nakon zahvata pozitivan, potrebne su dodatne temeljite dijagnosticke pretrage i pozorno pracenje ovih žena jer postoji rizik od ponovne pojave maligne bolesti.

 

 

(Izvori: JAMA 2002.vol.287 br.16; N.Engl J.Med. 2003. vol.348 br.6; US Center for Disease Control and Prevention; The Lancet 2003. vol 362.; Nature 1999. vol.400; Virology 1997. vol. 227 br. 1; J.Infect Dis 1997. vol.176 br.4; Eur.J.Gynaecol.Oncol 1998. vol.19 br.5; J. Virol 1996. vol.70 br.5; J. Pathol 1999. vol 189 br.1; Medicus 2003. vol.12 br.2; XXII Memorijalni sastanak profesora Sergija Saltykowa – zbornik radova, Zagreb 2004.; Curr Opin Oncol 2000. vol.12 br. 5; American Cancer Society; American Journal of Epidemiology 2000. vol.151 br.12) 

 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax