Epidemiologija
    Mikrobiologija
    Ekologija
    Školska medicina
    Socijalna medicina

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
POČETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
TUBERKULOZA
POČINJE SEZONA KOMARACA
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUĆIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što treba znati o raku grlića maternice
   
 
Aktualne teme
TUBERKULOZA Autor: Ankica Parat Baljkas
Objavljeno: 14.5.2010  
 

Tuberkuloza je zarazna bolest, kroničnog tijeka, uzrokovana najčešće, sa bakterijom Mycobacterium tuberculosis.

Tuberkuloza je pratila čovječanstvo u čitavoj njegovoj povijesti. Vjerojatno je prilagodba uzročnika tuberkuloze na ljudsku vrstu nastala nakon pripitomljavanja životinja i infekcije životinjskim mikobakterijama. Materijalni dokazi bolesti nađeni su u kostima egipatskih mumija. Epidemijsko širenje tuberkuloze u Europi započinje u 17. stoljeću. U 18. stoljeću trećina smrti otpada na tuberkulozu, a u 19. stoljeću kod četvrtine umrlih uzrok je tuberkuloza. U Hrvatskoj je velika epidemija tuberkuloze počela na početku 19. stoljeća, oko sto godina kasnije nego u zapadnoj Europi. Vrhunac je epidemije bio na prijelasku 19. u 20. stoljeće.

Bakterija u prvom redu zahvaća pluća, iako praktički može zahvatiti bilo koji organ: limfne čvorove, kožu, mozak, kosti i zglobove, probavni, mokraćni i spolni sustav. Plućna TBC i TBC grkljana je zarazna, što znači da se može širiti na druge ljude.

Tuberkuloza je kapljična infekcija te se širi od bolesnika na zdrave ljude zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se. Pojam infekcija označava pozitivan tuberkulinski kožni test, a bez znakova bolesti. Primarna infekcija nastaje neposredno nakon zaraze bakterijom. Većina primarno inficiranih se u potpunosti spontano izliječi, tuberkuli kalcificiraju, a infekcija prelazi u latentnu. Takva latentna infekcija može trajati doživotno, a da osoba nikad ne razvije manifestnu bolest. Ukoliko je, međutim, obrana organizma slaba (zbog dobi, kod HIV infekcije, pothranjenosti i sl.), bacili mogu izbiti iz tuberkula u alveolama pluća i dovesti do aktivne (razvijene) bolesti, a to znači da su nazočni klinički, radiološki i laboratorijski znakovi. Hoće li od primarne infekcije nastati aktivna bolest ovisi o: veličini infektivne doze (koliko se Tbc bakterija udahne), vremenu izloženosti i obrambenim snagama osobe koja je zaražena.

U plućnoj tuberkulozi znakovi bolesti su dugotrajni, traju više od 3 tjedna. Uglavnom su prisutni:

  • kašalj
  • bolovi u prsištu
  • iskašljavanje sukrvice.

Ostali znakovi TBC bolesti:

  • opća slabost
  • ubrzano umaranje
  • gubitak tjelesne težine i apetita
  • tresavica
  • vrućica
  • noćno znojenje.

Svi ovi simptomi mogu nastati i uslijed neke druge bolesti, ali je potrebno ispitati iskašljaj, ako je bilo koji od simptoma prisutan. Znakovi izvanplućne tuberkuloze ovise o sijelu bolesti. Danas se TBC može uspješno liječiti, te je važno na vrijeme postaviti dijagnozu.

Radna dijagnoza TBC postavlja se na temelju:

  • epidemiološke anamneze (unutarobiteljski kontakt s "pozitivnim" TBC bolesnikom)
  • kliničkog pregleda
  • dijagnostičkih pretraga i to:
    • Rtg nalaza pluća i prsnog koša
    • tuberkulinske aktivnosti (kožni test PPD)
    • nalaza mikobakterija Tbc u biološkim materijalima (iskašljaj, želučani ispirak, bronhalni sekret, mokraća).


rtg nalaz tbc

 

Ključno mjesto u dijagnostici TBC ima bakteriološko dokazivanje Mycobacterim tuberculosis iz uzoraka.

Koji se uzorci šalju u laboratorij?

  • iskašljaj (sputum), za dokazivanje plućne tuberkuloze
  • materijal dobiven bronhoskopijom
  • pleuralni izljev
  • urin, za dokazivanja tuberkuloze mokraćnog sustava
  • tkivni uzorci
  • likvor
  • ejakulat i menstrualni sekret
  • krv.

Nalaz pretrage mikroskopskog preparata iskašljaja može biti gotov za dva radna dana, od dana uzorkovanja. Nalaz uzgoja mikobakterija, kultura, kod negativnog rezultata može biti gotov za 8 tjedana od dana uzorkovanja, a kod pozitivnog rezultata može biti gotov za 12 tjedana, od dana uzorkovanja (dodatno se radi test osjetljivosti na antituberkulotike).

   
Mycobact. tbc mikroskopski
Mycobact. tbc mikroskopski
Mycobact. tbc kultura
Mycobact. tbc kultura
   

Kako se TBC liječi?

Svaki oboljeli od tuberkuloze treba provesti kompletan terapijski režim, u trjanju od najmanje 6 mjeseci, kombinacijom 4 antituberkulotika prva dva mjeseca i to pod neposrednim nadzorom, metodom DOTS, a ostala četiri mjeseca do kraja terapije s 2 osnovna antituberkulotika.

Svaki novootkriveni bolesnik mora biti prijavljen nadležnoj epidemiološkoj službi, a liječnik primarne zdravstvene zaštite zajedno sa specijalistom za plućne bolesti mora napraviti plan liječenja i program praćenja oboljelog, a s epidemiologom program praćenja njegovih kontakata.

U našim uvjetima svaki oboljeli mora započeti liječenje, prema DOTS programu (podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu, kombiniranu, nadziranu terapiju), i to na bolničkom izolacijskom odjelu sve dok u iskašljaju izlučuje uzročnike tuberkuloze, a nakon otpusta iz bolnice mora redovito uzimati lijekove, strogo poštivati zakazane termine pregleda i pridržavati se liječničkih uputa. O važnosti potpunog izlječenja govori nam i podatak da jedan neliječeni „pozitivan“ tuberkulozni bolesnik, u godinu dana zarazi 10 do 15 novih osoba. Isto tako zbog neadekvatnog liječenja uzročnici tuberkuloze postaju rezistentni (otporni) na terapiju. Osim oboljelog, potrebno je ispitati cijelu obitelj (kontakti prvog reda), kao i širu okolinu: prijatelje, kolege, rodbinu (kontakti drugog reda), kako bi se na vrijeme započelo sa liječenjem eventualno oboljelih. Inficirana djeca i osobe pod povećanim rizikom od oboljevanja primaju šestomjesečnu kemoprofilaksu jednim antituberkulotikom, kao prevenciju od aktivacije tuberkuloze.

Liječenje od zaraznih bolesti, pa tako i od tuberkuloze, obavezno je i besplatno za sve osobe koje žive u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osiguranika.

Svake godine, 24. ožujka, obilježava se Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Na žalost, to još uvijek nije dan na koji bi trebalo nešto slaviti, već je prigoda da se podsjetimo koliko je tuberkuloza još uvijek jedan od prioritetnih globalnih javno - zdravstvenih problema. Danas znamo da je 1/3 svjetske populacije zaražena sa uzročnikom tuberkuloze. Oko 8 milijuna ljudi godišnje u svijetu oboli, a 3 milijuna umre od tuberkuloze, od toga 300 tisuća djece. Tuberkuloza je najčešći uzrok smrti u svijetu, među mlađim osobama (od 15 do 49 godina). Najviša incidencija je u Istočnoj Aziji i Africi gdje iznosi više od 300 novooboljelih na 100 000 stanovnika godišnje.

U Hrvatskoj od sredine 50-ih godina dvadesetog stoljeća pa do početka Domovinskog rata imamo stalni pad broja novooboljelih od tuberkuloze, da bismo za vrijeme Domovinskog rata imali razdoblje stagnacije. Od 1999. godine ponovno registriramo znatniji pad novooboljelih. U 2009. godini, u Hrvatskoj je registrirano 823 novooboljelih od tuberkuloze, što je incidencija za Republiku Hrvatsku 18/100 000 stanovnika (preliminarni podaci). To predstavlja srednje visoku vrijednost u odnosu na Europu. U Istočnoj Europi incidencija iznosi 140/100 000 , gdje imamo i rastući problem oboljevanja od tuberkuloze uzrokovane rezistentnim uzročnicima, dok u Zapadno-europskim zemljama incidencija tzberkuloze iznosi 10/100 000.

Tuberkuloza je češća u sjevernim djelovima Hrvatske. U Šibensko-kninskoj županiji incidencija je uvijek niža od prosječne za Republiku Hrvatsku i u 2009. godini je iznosila 12/100 000 ili 14 novooboljelih osoba u toj godini. (Stopa oboljevanja od tuberkuloze izražava se brojem novooboljelih na 100 tisuća stanovnika.) Na području bivše općine Šibenik je najniža stopa i iznosi 5/100 000, na području bivše općine Drniš je 14/100 000, a na području bivše općine Knin je najviša i iznosi 37/100 000. Od tuberkuloze češće oboljevaju muškarci, nego žene, češće oboljevaju osobe starijih dobnih skupina, što je karakteristično, ne samo za pojavnost bolesti u našoj županiji, već i za Republiku Hrvatsku, kao i uostalom za razvijenije zemlje svijeta.

Tuberkuloza se kod nas javlja sporadično, a manja grupiranja se ponekad javljaju u obiteljima. Ono što nam daje optimizam je činjenica da je tuberkuloza izlječiva bolest. Uzročnici tuberkuloze postaju rezistentni na terapiju zbog neadekvatnog liječenja. Za razliku od dramatičnog porasta rezistentne tuberkuloze u istočnoeuropskim zemljama (do 14%), u Hrvatskoj se rezistencija kreće oko 3,4%, što pokazuje kako je liječenje u našoj zemlji na visokoj razini.

Ciljevi globalne strategije su:

  • otkriti najmanje 70% oboljelih od TBC u svijetu (do sada samo 37%)
  • izliječiti najmanje 85% oboljelih u svijetu
  • svake godine povećati 1 milijun ljudi koji će biti obuhvaćeni DOTS-om.

DOTS podrazumijeva standardiziranu, kratkotrajnu, kombiniranu, nadziranu terapiju, u trajanju 2 mjeseca inicijalnog liječenja u bolničkim uvjetima te još 4 mjeseca kod kuće.

U Hrvatskoj imamo i nacionalni cilj, postići pad incidencije na prihvatljivih 10/100 000 stanovnika godišnje.

Prevencija tuberkuloze:

  • opća (osiguranje socijalnog i ekonomskog blagostanja)
  • specifična (obaveza cijepljenja BCG cjepivom za novorođenčad i nereaktore u 7. razredu osnovne škole)

Suzbijanje bolesti:

  1. rano otkrivanje oboljelih
  2. liječenje oboljelih prema svim kautelama
  3. prijava oboljelih i recidiva epidemiološkoj službi
  4. epidemiološki izvid i otkrivanje izloženih
  5. zdravstveni nadzor izloženih (cijepljenje zdravih izloženih osoba, kemoprofilaksa inficiranih)

Nadzor nad ishodom liječenja tuberkuloze, koji je u Hrvatskoj uveden prije sedam godina i čiji su nositelji epidemološke službe u suradnji sa liječnicima koji liječe tuberkulozu, pokazala je da su bolesnici u više od 70% slučajeva uspješno završili liječenje tuberkuloze.

U suradnji sa mikrobiolozima i pulmolozima, epidemiolozi su intenzivirali edukaciju svih zdravstvenih djelatnika koji provode liječenje tuberkuloze i onih koji provode protuepidemijske mjere. Edukacija iz područja suzbijanja i sprječavanja tuberkuloze, dio je projekta „Poboljšanja praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj“ Ministarstva zdravstva.

Autor:
Ankica Parat Baljkas,dr.med.,
specijalist epidemiolog,
županijski koordinator za nadzod nad tuberkulozom

 
 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax