Svjetski dan zdravlja 2008:
Zaštitimo zdravlje od klimatskih promjena

Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, ove godine je posvećen globalnom zatopljenju, najvažnijoj klimatskoj promjeni i njenom utjecaju na naše zdravlje.

Znastvenici su složni da su klima neupitno mijenja: planet Zemlja se ubrzano zagrijava. Svjetska zdravstvena organizacija smatra upravo zdravlje najpogođenijim klimatskim promjenama i stavlja ga u centar pozornosti svjetske javnosti na ovaj dan.

Cilj obilježavanja je potaknuti svjetsku zajednicu na povećanu suradnju i nadzor nad zaraznim bolestima, povećan nadzor nad smanjenim zalihama pitke vode te na zajedničko djelovanje u izvanrednim događajima.

Ovakva klimatska promjena povećava rizik pojava neuobičajenih vremenskih nepogoda te od promjene u dinamici pojavljivanja zaraznih bolesti. Upravo najpogibeljnije zarazne bolesti su najosjetljivije na klimatske promjene te su vjerojatne neke promjene u dinamici njihova pojavljivanja.

Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje je već uočljiv:

• sve više ljudi je izloženo pretjeranoj vrućini,
• dolazi do promjena u pojavnosti vektorskih bolesti-zaraznih bolesti koje za prijenos koriste različitim životinjanama, najčešće insektima koji se hrane krvlju,
• dolazi do poremećaja u obrascu pojavljivanja prirodnih katastrofa: oluja, poplava, klizanja tla, požara

U svjetskim razmjerima najosjetljivije skupine su djeca i stariji, pogotovo ako im nije dostupna medicinska pomoć, te siromašni i prometno izolirani. Najjače su pogođeni nerazvijeni dijelovi tropskog i suptropskog pojasa , i inače pogođeni nedostatkom hrane i pitke vode, te zaraznim bolestima koje su iskorijenjene u razvijenim zemljama. Tamo su osobito ugroženi višemilijunski gradovi i obalna područja.

Neočekivane epidemije se mogu pojaviti i u zemljama koje spapadaju u razvijene a nalaze se u tom pojasu : primjerice aktuelna velika epidemija denge groznice u Brazilu ili pojava žute groznice u Urugvaju.

Naši krajevi porastom prosječnih godišnjih temperatura postaju pogodni za prijenosnike zaraznih bolesti kojima odgovaraju povišene temperature kao što je to npr. nedavno udomaćeni azijski tigrasti komarac . Ipak, kako kod nas nema rezervoara (organizma u kojem se uzročnik trajno zadržava i razmnožava) za bolesti tropa i suptropa, za sada kod nas nema takvih bolesti. Ovakve temeperature produžuju aktivnost krpelja, kod nas najvažnijeg prijenosnika. Porast oboljenja koji oni prijenose se za sada ipak ne bilježi.

Osim utjecaja na zarazne bolesti ekstremne vremenske pojave snažno utječu na gospodarstvo, prije svega u vidu suša i pratećih požara , nešto rjeđe i poplava što sve snažno djeluje na poljoprivrednu proizvodnju. Podizanje razine morske površine uslijed topljenja leda na polovima utječe na ušća rijeka i poljoprivredne površine uz njih, te na naselja uz obale. Najpogođenije je ušće rijeke Neretve.

Kako se klimatske promjene danas teško mogu posve zaustaviti, neizbježan je i budući utjecaj na ljudsko zdravlje. Ipak, postoje razrađeni planovi da se barem ublaže predstojeće promjene. Jedna od njih je i bolja kontrola prenosioca zaraznih bolesti. Smanjenju izlučivanja stakleničkih plinova možemo pridonijeti povećanim korištenjem javnog prijevoza, racionalnim korišenjem zemljišta, zaliha vode i izvora energije. Sve navedeno pridonosi kvaliteti zraka i smanjenju bolesti dišnog sustava. Zamjena pak osobnog vozila biciklom pridonosi smanjenju pretilosti i bolesti koje su povezane s njom, posebice kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra da svaki pojedinac a ne samo države može pridonijeti poboljšanju ili makar očuvanju postojećih uvjeta za život. To se može postići podizanjem svijesti o štetnosti globalnih promjena.

Najvažnije poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja su:

• zdravlje je najpogođenije klimatskim promjenama koje su već uzele maha. Ako se trenutni trend ne zaustavi čovječanstvo će se suočiti s povećanjem broja ozljeda, bolesti i smrti povezanih s prirodnim katastrofama, toplinskim udarima, višim stopama oboljevanja od trovanja vodom i hranom, vektorskim bolestima, bolestima povezanim sa zagađenjem zraka.
• klimatske promjene će najjače pogoditi najsiromašnije koji ni sada nemaju dovoljno ispravne hrane i vode, lijekova te koji nisu dovoljno procijepljeni protiv zaraznih bolesti
• smatra se da se jedino interdisciplinarno partnerstvo može nositi s ovom globalnom prijetnjom. Osim vlada u borbu se moraju uključiti i nevladine organizacije, gospodarstvo, industrija, razne skupine profesionalaca, stručnjaci različitih profila te lokalna zajednica. Lokalno planiranje urbanog razvoja, javnog prijevoza, opskrbe energentima, hranom i vodom može i te kako utjecati na globalnoj razini. Suradnja na ovim područjima je potrebna radi primjene naprednih inovativnih rješenja koji bi mogli stabilizirati stanje i unaprijediti zdravlje
• djelovanje treba početi odmah a trebaju djelovati svi: od pojedinaca do vlada i svjetskih organizacija

Autor:
Željko Huljev, dr. med.,
spec. epidemiologije