Epidemiologija
    Mikrobiologija
    Ekologija
    Školska medicina
    Socijalna medicina

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
POČETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
TUBERKULOZA
POČINJE SEZONA KOMARACA
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUĆIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što treba znati o raku grlića maternice
   
 
Aktualne teme
IMATE MIŠEVE!? Autor: Željko Huljev
Objavljeno: 2.7.2010  
 

IMATE MIŠEVE!?
Ili kako ih staviti po nadzor

Mišoliki glodavci, a kod nas su najpoznatiji kućni miš, sivi i crni štakor, odvajkada su poznati kao štetočine i prenositelji zaraznih bolesti. Izazivaju gađenje, uništavaju usjeve i hranu, stalnim glodanjem uništavaju električne, vodovodne i ostale instalacije. Stalni su pratitelj čovjeka; u njegovom okolišu nalaze obilje hrane i skloništa. Prilagođeni su najrazličitoj hrani. Kao sklonište im služe teško dostupna mjesta, poput kanalizacije, tavana, sitnih rupa teško dostupna čišćenju i pregledu. Čovjeku posebno prilaze za nastupa hladnijih mjeseci, kad sklonište mogu potražiti i u Vašem domu i njegovoj okolici. U slijedećem tekstu pročitajte savjete koji Vam mogu pomoći da svoj dom zaštite od najezde nezvanih gostiju.

Spriječite njihovo naseljavanje!

Najbolji način za to je da im uklonite izvor hrane, vode i predmete koji im služe kao sklonište.

Zabrtvite prostore kroz koje se glodavac može provući. Kućni miš se može provući kroz otvore veličine kovanice od pedeset lipa, a štakor kroz otvor veličine kovanice od dvije kune!

Pregledajte okoliš Vaše nastambe za takve rupe i procjepe.

Posebno pogledajte okolinu unutar Vašeg doma:

  • hladnjaka, kuhinjskih ormara i pećnica
  • smočnice
  • oko kamina i vrata
  • oko cijevi za vodu za sudoper, te perilice posuđa i odjeće, te oko cijevi centralnog grijanja
  • oko ventilacijskih otvora
  • oko potkrovlja
  • oko podruma, kotlovnice ili praonice
  • oko spojeva poda i zidova

Van doma potražite rupe i procjepe u okolini:

  • oko strehe
  • oko prozora
  • oko vrata
  • oko temelja
  • oko odvodno dovodnih cijevi za vodu, struju, plin i slično
  • ispod vrata

Manje rupe je najbolje začepiti čeličnom vunom i dodatno zaliti katranom. Veće rupe je dobro zatvoriti s komadima metala ili grupe tkanine odgovarajuće veličine, ili pak s betonom.

Glodavci će ulaziti dok god ne zatvorite navedene otvore.

Na sličan način zatvorite otvore na ostalim vanjskim objektima, kao što su npr. garaže.

Postavite im zamke!

Mišolovke možete nabaviti u poljoprivrednoj apoteci. Postoji razlika između onih namijenjenih hvatanju kućnih miševa i onih namijenjenih hvatanju štakora. Svakako prije postavljanja pročitajte upute, ili zamolite prodavača da Vam demonstrira pravilnu uporabu.

Kao mamac može poslužiti komadić slanine, malo maslaca od kikirija a postoje i gotovi mamci. Zamke se postavljaju okomito prema zidu, u obliku slova T, tako da je nadjeveni dio bliže zidu. Kako su glodavci prirodno sumljičavi, proteći će i nekoliko dana dok im s ene počmu približavati.

Zamke koje hvataju žive glodavce kao npr. one s ljepilom se ne preporučuju, iz razloga što tako uhvaćena životinja urinira a na taj način klice zaraznih bolesti dospijevaju u okoliš, što povećava mogućnost zaražavanja.

Redovno čistite svoj dom!

Uklonite im hranu i materijal za gniježđenje!

Hranu čuvajte u

  • spremnicima čvrste građe s dobro prijanjajućim poklopcima slične građe
  • temeljito odstranite prolivenu ili prosutu hranu, ako i korišteno posuđe, što skorije nakon uporabe
  • održavajte čistima i vanjska mjesta na kojima pripravljate hranu, kao npr. roštilje, komine i slično
  • ne ostavljajte ostatke hrane i vode za kućne ljubimce preko noći u dvorištu
  • isto vrijedi i za hranu za ptice
  • smeće odlažite u posude čvrste građe s dobro prijanjajućim poklopcima slične građe
  • gnojišta i kompostišta držite što dalje od nastambi, bar 30 metara
  • stočnu hranu također čuvajte na sličan način, a ostatke hrane preko noći spremite

Smeće redovito praznite, a posudu perite.

Potencijalna legla u dvorištu pronađite i uništite. Hrpe sijena, drvne građe i sličnog materijala držite najmanje 30 cm odignute od zemlje i najmanje 30 metara od nastambe. Riješite se starih automobilskih guma koja su pogodno mjesto za skrivanje glodavcima. Zelenilo u bližem okolišu nastambe održavajte kratkim i redovito podšišavajte. Puzajuže grmlje također pogoduje štetnim glovacima; bolje je ono koje je odignuto bar 30 cm od tla.

Bolesti koje prenose

Diljem Svijeta postoji preko 35 zaraznih bolesti u prijenos čijih su uključeni glodavci. Klice zaraznih bolesti koje izlučuju glodavci se mogu širiti:

  • slinom putem ugriza,
  • preko hrane i vode koja je zagađena mišjim izlučevinama,
  • kupanjem u vodi koja na isti način zagađena,
  • ili udisanjem zraka zagađenog s prašinom u kojem se nalaze mišje izlučevine
  • preko mišjih parazita buha, krpelja, ušiju koji zarazu s miša mogu prenijeti na čovjeka

Najpoznatije bolesti koje se prenose izravno s glodavca na čovjeka su: leptospiroza, hemoragična groznica s bubrežnim sindromom, limfocitni koriomeningitis, sodoku groznica, salmoneloze, tularemija, kuga te još nekoliko bolesti koje se ne pojavljuju u našim krajevima. Posredstvom pak njihovih parazita se prenose babezioza, leišmenijaza, lajmska bolest, murini tifus, rikecijske boginje, povratna groznica, humana erlihioza i još nekoliko bolesti kojh nema u nas.

Čišćenje nakon glodavaca

Čišćenje se poduzima zbog uništavanja klica koje su glodavci izlučili u Vašu okolinu. Prije samog čišćenja važno je na pola sata provjetriti prostoriju da se izmjeni potencijalno zagađen zrak.

Najprije treba počistiti mišju mokraću, izmet i materijal za gniježđenje. Vrlo je važno da ne uskomešate zrak metenjem ili usisavanjem.

  • koristite gumene rukavice i rasprskivač
  • mokraću i stolicu poprskajte s 10% otopinom (9 dijelova vode) izbjeljivača (može se kupiti u trgovini), koji sadrži hipoklorit, spoj koji će uništiti klice zaraznih bolesti u mišjim izlučevinama
  • ostavite namočeno 5 minuta
  • pokupite izlučevine s papirnatim ubrusima te ih bacite u kantu za smeće
  • s istom otopinom možete dezinficirati i predmete koje smatrate da su onečišćeni
  • zatim možete izvršiti čišćenje šireg područja
  • skinite rukavice, ruke dobro isperite sa sapunom, a ako Vam nije dostupan možete se koristiti i razblaženim alkoholom
  • sličan postupak je s uginulim miševima i njihovim gnijezdima; dobro ih namočite pripravljenom otopinom izbjeljivača , pustite neka djeluje najmanje 5 minuta, zatim sve pokupite koristeći se gumenim rukavicama te odložite u plastičnu vrećicu koju će te dobro zatvoriti, staviti u još jednu vrećicu te nakon toga odbaciti u kantu za smeće koja se redovito prazni
  • u slučaju masovnog zagađenja, čišćenje treba prepustiti ovlaštenim DDD službama koje će koristiti bolju osobnu zaštitu: gumene čizme, radnu odjeću, zaštitne naočale, masku i sl.

Slike glodavaca


Kućni miš (mus musculus)


Norveški ili sivi štakor (Rattus norvegicus)


Tavanski ili crni štakor (Rattus rattus)

 

 

Autor:
Željko Huljev, dr. med.,
spec. epidemiologije

 
 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax