Epidemiologija
    Mikrobiologija
    Ekologija
    Školska medicina
    Socijalna medicina

DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
POČETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
TUBERKULOZA
POČINJE SEZONA KOMARACA
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUĆIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što treba znati o raku grlića maternice
   
 
Aktualne teme
POČINJE SEZONA KOMARACA Autor: Željko Huljev
Objavljeno: 2.7.2010  
 

POČINJE SEZONA KOMARACA...
...ili kako se obraniti od nesnosnih kukaca

Da li znate dovoljno o komarcima?

Grizu, u stvari ubadaju u toplijem dijelu godine, od sumraka do zore, zujanje kvari san, a tek ubodi...nesnosan svrbež koji može potrajati i par dana, krv i crvenilo na mjestu uboda, alergijske reakcije. Obrana od njih? Sprejevi, „tablete“ i mrežica? Izbjegavanje krajeva u kojima ih ima više nego inače? Koliko su opasni ubodi po zdravlje, da li prenose bolesti?

Sve je točno, ali to nije dovoljno...Nadamo se da ćete nakon čitanja ovog teksta steći dovoljno znanja koje će Vam pomoći u obrani od ovih napasnika.

Najprije ponešto o opasnosti po zdravlje. Najvažnija bolest koja se prenosi ubodom komarca, malarija, je u nas uspješno iskorijenjena prije pedesetak godina. Od tada više nemamo domaće malarije, već samo poneki slučaj uvezen iz tropskih i suptropskih krajeva koji nisu bili te sreće kao mi i nisu uspjeli iskorijeniti malariju, u osoba koje su se zarazile u tim krajevima a bolest im se pojavila po povratku u domovinu. Slijedeća značajna bolest je Dengue groznica. Riječ je o bolesti koja se zadržava u tropskim i suptropskim područjima te se kod nas može pojaviti na sličan način poput malarije, s putnicima iz tih krajeva. 2010. godine se kratkotrajno pojavila na poluotoku Pelješcu. Na sreću nije se proširila. Groznica Zapadnog Nila se unazad dvije godine pojavljuje u panonskom dijelu Hrvatske. Virus prenose ptice selice a na ljude komarci koji se hrane na zaraženim pticama. Ostale bolesti poput žute groznice, chicungunya groznice na sreću također kod nas nema. Ipak, kako preduvjeti za širenje stalno postoje i postojati će i dalje, zdravstvene službe poput naše Službe za epidemiologiju su i dalje na oprezu. Ubodi komaraca su nerijetko uzrokom i prolaznih toksoalergijskih reakcija, koje iako većinom blage, mogu pokvariti ljetovanje i odmor.

Valja ponešto znati i o njihovim biološkim osobinama, osobito o načinu razmnožavanja, koji je gotovo potpuno nepoznat većini građana, u što smo se uvjerili anketiranjem naših građana koji su zbog različitih razloga dolazili u Službu epidemiologije.

Upravo stoga, nadamo se da ćete s jednostavnim informacijama koje ćemo Vam ovdje pružiti, sami sebi osigurati dovoljno mira u nadolazećim toplim danima i noćima.

Najprije nekoliko najosnovnijih informacija o biologiji ovog kukca. Kao i ostali srodnici množi se jajašcima koja polažu po vodenim površinama. Nakon nekoliko dana, u povoljnim uvjetima se nastavlja razvijati kroz nekoliko ličinačkih razvojnih stadija. I za ovaj stadij im je neophodna voda. Ako su uvjeti povoljni, a ljeti su većinom takvi stalno, ličinački stadij traje oko 10 dana.

Slika br 1.: Životni ciklus komarca

Za to vrijeme je komarac najranjiviji. Ne može se kretati dovoljno brzo kao odrasli oblik s krilima, te ako u vodi ima ostalih živih bića, najčešće je sasvim lagan plijen. Upravo stoga, lokve, potoci, jezera, pa i bunari nisu u pravilu legla komaraca, što je suprotno uvriježenom mišljenju naših građana. Ova staništa su nastanjena različitim životnim oblicima kao što su drugi kukci, vodozemci i ribe a svima je ličinka komarca omiljena lovina.

Komarac se zapravo najviše množi u leglima koja im je omogućio čovjek svojim nesvjesnim djelovanjem u svojoj bliskoj okolini. Samo rijetke vrste komaraca, kojih nema u ovom dijelu Dalmacije lete dulje od dva kilometra. Dakle, ako obiđete blisku okolinu svoga doma vrlo je vjerojatno da ćete u kratkom vremenu otkriti leglo, koje jednostavnim postupkom izlijevanja vode i ličinaka u njoj, možete uništiti.

Kako pronaći leglo?

Treba potražiti predmete različite veličine koji zadržaju vodu. To mogu biti dvije skupine predmeta.

U prvu skupinu spadaju predmeti koji nam koriste na različite način i u koje ili sami nalijevamo vodu ili se ona tu skuplja kao primjerice kišnica.

Tipični primjeri su bačve za vodu ispod oluka, nedovoljno zatvorene manje ili veće cisterne, posude iz kojih se napijaju domaće životinje, razne kante ispod slavina u vrtovima i sl.

Bačve koje koriste poljoprivrednici po poljima su gotovo uvijek legla komaraca. Ako Vas u sumrak pri radu u npr. vinogradu ometaju komarci najprije ćete u njima pronaći leglo.

Na otocima a i drugdje, gdje nije dostupna vodovodna mreža u novije vrijeme se koriste plastični rezervoari koji postaju legla ako se nalaze na zasjenjenom mjestu i ako im poklopac nije hermetički zatvoren.

U ovu kategoriju spadaju i građevinsko neodgovarajuće izgrađene septičke i crne jame. Naime, dovoljan je i mali kontakt s vanjskom sredinom, kroz odušak ili nekakvu pukotinu da se komarci tu razmnože u neslućenom broju. U takvoj, za druge insekte negostoljubljivoj sredini komarci nemaju neprijatelja a istovremeno nalaze ogromne količine hrane za svoj razvoj.

Poznat je primjer podruma potopljenog podzemnom vodom u jednoj šibenskoj gradskoj četvrti u kojem su komarci imali ogromno leglo koje je teroriziralo stanovnike i u hladnijim mjesecima. Ovakva legla su stalna i manje ovise o oborinskoj vodi. Za vrijeme sušnih i vrućih dana ljeti su glavni izvor komaraca. Slično je i s manjim bazenima koji se ne održavaju, što se lako može prepoznati po zelenoj ustajaloj vodi.

Diljem gradova, važan izvor su šahtovi koji skupljaju oborinsku vodu, i koji mogu biti s odgovarajućom količinom vode i po mjesec dana nakon zadnje kiše.

Slika br. 2: Tipični primjeri legla komaraca I

U drugu skupinu spadaju manji predmeti koje smo odbacili ili ih se rijetko koriste i koji su uglavnom slobodno pune kišnicom. Upravo ovi predmeti su izvor masovne pojave komaraca za vrijeme kišne sezone. U našoj okolici se nalaze u većim količinama. Jedini uvjet je da se u njima zadržava kišnica. Tipični primjeri su odbačene automobilske gume, kade, tegle, limenke, vaze za cvijeće po grobljima i sl. Kao leglo može poslužiti gotovo svaki predmet s površinom u kojoj se mogu zadržati desetak dana, često i vrlo male količine vode, ponekad i manje od decilitra. Uz morsku obalu to su često čamci, na obali (češće) ili u moru koji se redovito ne prazne („pajaju ili osekivaju“) od napadale kišnice.

Slika br.3: Tipični primjeri legla komaraca II

Kako prepoznati ličinke u leglu?

Anketiranjem smo doznali da građani naše županije, neovisno iz kojeg kraja dolaze, neznaju kako izgledaju komarci u ovom razvojnom stadiju. Velika većina ih je vidjela ali nije prepoznala, upravo zbog značajne razlike u vanjskom izgledu ličinke i odraslog oblika.

Ličinku je najjednostavnije opisati kao sitnog kolutićavog crvića koji se kreće od površine prema dnu posude (gdje se kratkotrajno skriva, dok mu ne ponestane zraka) brzim migoljenjem (koje je zapravo opružanje i skupljanje po dužini ). U jednom leglu se ovisno o veličini može naći i do tisuću ličinaka što je broj dovoljan da terorizira cijelu manju gradsku četvrt.

Veličina ličinaka u jednom leglu uvijek varira zbog različtih razvojnih stadija. Najveće ličinke su velike do dva cm, te se vide golim okom s nekoliko metara.

Slika br.4: Ličinke I

Slika br.5: Ličinke II

Što poduzeti kad se otkrije leglo?

Leglo je ponekad vrlo jednostavno neškodljivo ukloniti. Dovoljno je izliti vodu i ličinke koje se u njoj nalaze. Ako to nije moguće, treba se potruditi nešto više. Bačvu s vodom koju namjeravamo koristiti možemo hermetički prekriti i tako onemogućiti polaganje jajašaca. Ako su se ličinke već pojavile, u bačvu možemo izliti ulje, koje će onemogućiti disanje ličinkama. Može se koristiti jestivo ili mineralno ulje, pogotovo ako je riječ o septičkim jamama van vodozaštitnog područja. Kod septičkih jama odušak treba zavoriti gustom mrežicom, a eventualne pukotine građevinski popraviti.

Naravno, ako nađete veće leglo nećete ga moći uništiti sami. Tada preporučamo da se javite našoj Službi epidemiologije, a mi ćemo kontaktirati stručne službe koje se bavu takvim poslovima.

Autor:
Željko Huljev, dr. med.,
spec. epidemiologije

 
 
  Ostale teme u ovoj kategoriji     Popis svih tema     

 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax