DESET NAJAKTUALNIJIH
TEMA
IMATE MIŠEVE!?
CIJEPLJENJE ILI IMUNIZACIJA
POCETAK NACIONALNOG PROGRAMA RANOG OTKRIVANJA RAKA VRATA MATERNICE U HRVATSKOJ I U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
TUBERKULOZA
POCINJE SEZONA KOMARACA
Što je spolno prenosiva HPV infekcija
O infekciji klamidijom
OBAVIJEST BUDUCIM STUDENTIMA
Spolno prenosive infekcije-klamidija
Što treba znati o raku grlica maternice
   
 
Novosti
HRVATSKI DAN MOŽDANOG Objavljeno: 27.10.2017  

21. lipnja Hrvatski je dan moždanog udara, a 29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara.

Tema ovogodišnje kampanje je „Koji je tvoj razlog da spriječiš moždani udar?“ u cilju upozoravanja javnosti na čimbenike rizika za moždani udar, važnosti preventivnih aktivnosti i promicanja zdravog načina života.

Moždani udar
(Cerebrovaskularni incident)

označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad.

Moždani udar može biti ishemični (80%) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije, te hemoragični (20%) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje).

Simptomi moždanog udara koji traju <1 sata nazivaju se tranzitorna ishemična ataka (TIA). Moždani udar dovodi do oštećenja moždanog parenhima koje se kod TIA–e u većini slučajeva ne nalazi, a ukoliko i postoji zamjetno je manje nego kod moždanog udara. U zapadnim zemljama moždani udar je na trećem mjestu kao uzrok smrtnosti, te na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta.

Etiologija i patofiziologija

Moždani udar zahvaća velike arterije.

Neurološki ispad (deficit) zapravo je pokazatelj koje područje mozga je zahvaćeno. Oštećenja parenhima u prednjoj cirkulaciji uzrokuju smetnje jedne strane tijela, dok se oštećenja u stražnjoj cirkulaciji manifestiraju bilateralno i stvaraju poremećaje stanja svijesti.

Neurološki deficit najčešće ne ukazuje o kojoj se vrsti moždanog udara radi, no drugi simptomi na to obično ukazuju. Naglo nastala glavobolja obično ukazuje na subarahnoidalno krvarenje. Poremećaj svijesti praćen glavoboljom, mučninom i nagonom na povraćanje ukazuju na povećanje intrakranijalnog tlaka koje može nastati 48–72 sata nakon masivnog ishemičnog moždanog udara ili u ranoj fazi moždanog krvarenja.

Čimbenici rizika za moždani udar su moždani udar u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi, starija životna dob, muški spol, konzumacija alkohola, pušenje, povišene vrijednosti krvnog tlaka, povišene masnoće u serumu, šećerna bolest, srčane bolesti i poremećaji srčanog ritma i droge (npr. kokain, amfetamini). Neki čimbenici rizika su povezani s određenim vrstama moždanog udara (npr. hiperkoagulabilna stanja s tromboemboličnim moždanim udarom, atrijska fibrilacija s emboličnim moždanim udarom, intrakranijalne aneurizme sa subarahnoidalnim krvarenjem).

80% svih srčanih i moždanih udara su preventabilni.

Zdravijom ishranom, tjelesnom aktivnošću i nepušenjem, te držanjem rizičnih čimbenika pod kontrolom možemo smanjiti vjerojatnost obolijevanja i umiranja od moždanog udara, te jednako tako drugih kroničnih bolesti za koje se rizici isprepliću.

EHIS studiju „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014 – 2015. Osnovni pokazatelji“ proveo je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo županija i Grada Zagreba, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva u razdoblju od travnja 2014. do ožujka 2015. godine metodom anketiranja licem-u-lice na papirnatim upitnicima i telefonskim anketiranjem. U ciljanoj populaciji Europske zdravstvene ankete bile su sve osobe u dobi od 15 i više godina koje žive u privatnim kućanstvima na teritoriju Republike Hrvatske.

Po podacima te studije udio stanovnika koji navode moždani udar ili imaju njegove kronične posljedice je 2,2% kod muškaraca i 2,6% kod žena, što čini za našu županiju 2260 ljudi starijih od 15 godina.

Moždani udar je u sklopu bolesti cirkulacijskog sustava koje čine 11% svih zabilježenih stanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti .

Slika 1: Udio pojedinih skupina bolesti kao dijagnoze osnovnog uzroka smrti u Šibensko-kninskoj županiji 2016. godine

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Obrada i prezentacija: Odjel javnozdravstvene medicine i promocije zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

U 2015. godini od dijagnoza cerebrovaskularnih bolesti umrlo je u Šibensko-kninskoj županiji 295 osoba ( 150 muškaraca i 145 žena), te su cerebrovaskularne bolesti u prvih deset uzroka smrti u oba spola. U 2016. godini od dijagnoza cerebrovaskularnih bolesti umrlo je u Šibensko-kninskoj županiji 207 osoba ( 77 muškaraca i 130 žena).

U 2015. g također je zbog umiranja s osnovnim uzrokom smrti moždanim udarom i posljedicama izgubljeno 9 godina prosječno po osobi muškog spola, te prosječno 4 godine po osobi ženskog spola u odnosu na očekivani životni vijek.

Bolesti cirkulacijskog sustava u Šibensko-kninskoj županiji u 2015. godini čine 48,24 % svih uzroka smrti ( slika 1).

Slika 2: Raspodjela umrlih od skupine Bolesti cirkulacijskog sustava po dobi i spolu u 2016. godini , Šibensko-kninska županija

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Obrada i prezentacija: Odjel javnozdravstvene medicine i promocije zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

Slika 3: Raspodjela umrlih od skupine cerebrovaslukarnih bolesti unutar Bolesti cirkulacijskog sustava po dobi i spolu u periodu 2012.-2016. g, Šibensko-kninska županija

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Obrada i prezentacija: Odjel javnozdravstvene medicine i promocije zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

Držimo pod kontrolom čimbenike rizika i spriječimo moždani udar!

 
  Ostale novosti      
 
    zavod    službe    usluge    izvješća    novosti    
[ home  | contact  | sitemap  | english ]
copyright © 2005 Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije
uvjeti korištenja
designed by lemax