O nama

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije je osnovan u travnju 1995., te od tada funkcionira u prostoru od 241,97 m2 naslijeđenog prostora bivše « higijensko-epidemiološke stanice», Put groblja 6, ispod tvrđave sv. Mihovila, te u dodatnih 168m2 iznajmljenog ili «posuđenog» prostora.U prostorima Doma zdravlja Šibenik nalazi se Uprava, Služba socijalne medicine, Služba školske medicine, Laboratorij za parasitologiju, te zahvaljujući razumijevanju Uprave Doma zdravlja uspijevamo nadoknaditi manjak prostora u Sjedištu Zavoda.

Ispostava Drniš od 2003. godine, na žalost, funkcionira u neadekvatnom, iznajmljenom prostoru administrativne koncepcije, ali se nadamo većem razumijevanju lokalne zajednice i suradnih zdravstvenih ustanova, te konačnom rješenju svog prostornog problema.

Ispostava Knin je u 2005. uspješno smještena u dijelu bolničkog prostora Opće bolnice Šibensko-kninske županije-lokacija Knin.

Kontakt

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

Adresa: Adresa Matije Gupca 74, Šibenik

E-mail: zzjz-sibenik@hi.htnet.hr

Ravnateljstvo: +385(0)22 / 341-232

Pomoćnik ravnateljice za nemedicinska pitanja: +385 (0)22 / 341-234

Računovodstvo: +385(0)22 / 341-233

Kontakt

Adresa: Matije Gupca 74, 22 000 Šibenik

Tel: +385(0)22 / 341-201 Prijam materijala (šalter)

Tel: +385(0)22 / 341-203 Ambulanta za uzimanje uzoraka

Tel: +385(0)22/ 341-212 Mikrobiološki laboratorij

Fax: +385(0)22 / 341-204

E-mail: mikrobiologija@zzjz-sibenik.hr

Djelatnici:

 

Specijalisti kliničke mikrobiologije:

Voditeljica Odjela:

mr.sc.Edita Sušić, dr.med. spec. kliničke  mikrobiologije

edita.susic@zzjz-sibenik.hr

 

Ivana Bego, dr. med. spec. kliničke mikrobiologije, odjelna liječnica

ivana.bego@zzjz-sibenik.hr

 

Vesna Tokić, dr.med. spec. kliničke mikrobiologije, odjelna liječnica

vesna.tokic@zzjz-sibenik.hr

 

VŠS

Glavna medicinska sestra Odjela

Marija Rakić, bacc.m.s.

marija.rakic@zzjz-sibenik.hr

 

Inženjeri medicinsko laboratorijske dijagnostike:

Jelica Tomaš, bacc. med. lab. dijag., voditeljica za  kontrolu kvalitete Odjela

jelica.tomas@zzjz-sibenik.hr

 

Gordana Puće, med.lab.ing., povjerenica za gospodarenje otpadom Zavoda

Tea Skelin, bacc. med. lab. dijag.

 

SSS, Laboratorijski i medicinski tehničari:

Biljana Gemišević, laboratorijski tehničar

Marija Matošin, laboratorijski tehničar

Jelena Pekas,  laboratorijski tehničar

Nikolina Perković, laboratorijski tehničar

Vedrana Perković, laboratorijski tehničar

Antonia Smolić,  laboratorijski tehničar

Barbara Sladić, laboratorijski tehničar

Zdenka Škugor, medicinsa sestra

 

Spremačice

Anka Zubak, spremačica

Mira Parat, spremačica

Mira Junaković, spremačica

Goranka Veštić, spremačica

Svjetski dan borbe protiv raka (04.02.2020.)

Home/Svjetski dan borbe protiv raka (04.02.2020.)
Svjetski dan borbe protiv raka (04.02.2020.) 2020-02-05T17:04:36+00:00

Zloćudne novotvorine su veliki javnozdravstveni prioritet u cijelom svijetu, kako  zahvaćaju značajan dio populacije i uzrok su 25% svih smrtnih ishoda. Godišnje od raka u Šibensko-kninskoj županiji obolijeva oko 550 ljudi, tj. oboli 0,5% ukupnog stanovništva, a umre 361 osoba, što čini četvrtinu svih umrlih i oko 0,38% ukupnog broja stanovnika u Šibensko-kninskoj županiji.

Brojke koje se odnose na zloćudne novotvorine, ponašaju se slično i u cijeloj Hrvatskoj i u većini suvremenog svijeta.

Bolest započinje kao  nekontrolirani rast i širenje stanica koje proizlaze iz promjena u jednoj stanici. Promjenu mogu započeti vanjska sredstva i / ili naslijeđeni genetički čimbenici. Transformacija iz normalne stanice u tumorsku stanicu je višestupanjski proces.

Rast i širenje stanica proizlaze iz interakcije između genetskih čimbenika osobe i bilo koje od tri kategorije vanjskih agenata, a IARC ( International Agency for Research on Cancer) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ih klasificira u 4 grupe, od čega u grupu 1 – ljudski karcinogeni, spada 120 supstanci, a ostali su:

  • fizički karcinogeni, kao što su ultraljubičasto i ionizirajuće zračenje;
  • kemijski karcinogeni, poput vinil klorida ili betnapilamina, komponente duhanskog dima, aflatoksina , arsena i
  • biološki karcinogeni, kao što su infekcije određenih virusa, bakterija ili parazita.

Danas se smatra da je 30-50%  novotvorina preventabilno.

Preuzmite brošuru: Rak je važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj.pdf (PDF; 1,2 MB)

Na primjer,  5% svih smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti i 14% svih smrtnih slučajeva od nezaraznih  bolesti među odraslima u dobi od 30 i više godina mogu se pripisati duhanu. Unutar zaraznih bolesti, uporaba duhana je odgovorna za procijenjenih 7% svih smrtnih slučajeva zbog tuberkuloze i 12% smrtnih slučajeva zbog infekcija donjeg dišnog sustava., a kod nezaraznih bolesti, uporaba duhana je odgovorna za 10% svih smrtnih slučajeva od bolesti srca i krvih žila, 22% svih smrtnih slučajeva raka ( pluća, jednjaka, grkljana, usta, grla, bubrega, mjehura, gušterače, želuca i vrata maternice) i 36% svih smrtnih slučajeva od bolesti dišnog sustava. To bi, analizom uzroka smrti za 2017. godinu  bilo 188 osoba tj. 12,3% svih umrlih.

Upotreba duhana je najvažniji čimbenik rizika za rak i odgovoran je za oko 22% globalnih smrti povezanih s rakom. Cijepljenje protiv ovih virusa HPV i hepatitisa B (neki biološki karcinogeni) moglo bi spriječiti 1 milijun slučajeva raka svake godine!

Osim značajnih napora i napretka u liječenju zloćudnih novotvorina, postoje i  znanstveno dokazano učinkovite intervencije u prevenciji, kako primarno, prije nego do bolesti dođe, tako i u  sekundarnoj, tj. među osobama kod kojih postoje rizični čimbenici kao što su dob, spol, određena stanja,  a prividno su zdravi. Sudjelovanje u probirnim programima ( nacionalni programi ranog otkrivanja novotvorina) predstavlja  znanstveno dokazani benefit na osobnoj razini, tj za pojedinca , a na populacijskoj razini  za benefit je važan preduvjet poželjna razina odaziva.

Broj oboljelih od raka u svijetu, Republici Hrvatskoj, pa tako i u Šibensko-kninskoj županiji u stalnom je porastu. Očekuje se da će broj slučajeva raka i dalje  rasti, jednako kao i u svijetu, prvenstveno, ali ne i jedino , zbog starenja stanovništva.

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će svjetski broj novooboljelih porasti s 18 milijuna u 2018. na 29,5 milijuna godišnje u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 na 16,4 milijuna godišnje.

Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, potvrđeno je 23.650 slučajeva malignih bolesti (12.632 kod muškaraca i 11.018 kod žena) odnosno stopa incidencije iznosila je 566,6/100.000; 626,9/100.000 za muškarce i 510,2/100.000 za žene.

U Šibensko-kninskoj županiji prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2016. godinu, stopa incidencije iznosila je za  ukupno stanovništvo  536,8/100000 stanovnika,  598,8/100000  za muškarce  i 476,9/100000 za žene.

Prema zadnjim službenim podacima za Republiku Hrvatsku, u 2017. godini ukupan broj umrlih od invazivnog raka (ne uključujući nemelanomske tumore kože) iznosio je 13.638 (stopa 330,7/100.000), od kojih 7.789 muškaraca (stopa 391,3/100.000) i 5.849 žena (stopa 274,1/100.000).

U Šibensko-kninskoj županiji je 2018. godine od malignih bolesti umrlo 361 osoba, od čega 198 muškaraca i 163 žene ( stopa 355,89 na 100000 stanovnika ukupno, 397,50 na 100000 muškaraca i 315,74 na 100000 žena).

Udio stanovništva koji umire od raka u stalnom je porastu. Sredinom 1990-ih rak je bio uzrok oko 20% svih smrtnih slučajeva, a taj je postotak narastao na 25% u posljednjih 10 godina.