Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije uključuje se ove godine u obilježavanje svjetskog Dana štednje 31. listopada, kojom prigodom se u Osnovnoj školi Tina Ujevića organizira radionica za učenike prvog razreda. Cilj je naglašavanje važnosti štednje i dobrobiti za mentalno zdravlje, a usmjeravajući se na djecu kao buduće štediše.

SVJETSKI DAN ŠTEDNJE

Svjetski dan štednje se obilježava 31. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu na kojem su predstavnici svih svjetskih štednih ustanova pokušali pronaći rješenje za krizu uzrokovanu Prvim svjetskim ratom.

Danas se obilježavanjem toga datuma želi podići svijest o važnosti štednje koja je potrebna za daljnji razvoj čovječanstva. Živimo u vremenu konzumerizma, nametnutih želja, u svijetu hedonističke vrijednosne orijentacije u kojem potreba za novcem narušava naše tjelesno i mentalno zdravlje. Financijska nesigurnost i poslovna neizvjesnost nam narušava mentalno zdravlje i vodi općem nezadovoljstvu, a s druge strane potreba za ostvarivanjem društvenih simbola bogatstva u smislu skupih automobila, impozantnih stambenih prostora, pa čak i prestižnih mobitela prisiljava na odricanje od svojih privatnih užitaka, vremena za obitelj, prijatelje, pa tako i svoje zdravlje.

„Novac koji čovjek ima oružje je slobode. Novac za kojim čovjek trči oružje je ropstva.“

Jean-Jacques Rousseau

Svjetski dan štednje ima za svrhu oživljavanje borbe protiv rasipništva, osiguravanje za „crne dane“, prevenciju osjećaja bezizlaznosti u društvu koje je zagušeno kreditima. Za budućnost štednje je najvažnije razvijanje svijesti i edukacija djece, budućih štediša (prema Stanić, 2014). Štednja, kao i planiranje slobodnog vremena te nastavne i izvannastavne aktivnosti, uče dijete odgovornosti i organiziranosti. Novac nas prati kroz cijeli život i dužnost je roditelja učiti svoje dijete vladati njime, posebno u vrijeme kad se povećava broj ovisnika o kocki i mijenja sustav vrijednosti u društvu. Bitno je shvatiti pravu vrijednost novca, znati ga cijeniti, a onda i stvarati.

Racionalnom potrošnjom i štednjom budite i Vi primjer svom djetetu. Na taj način će ga dijete više cijeniti i njegova traželja prestižnih poklona će biti racionalnija.

Djecu treba učiti planiranju štednje, racionalnoj potrošnji, odgađanju potreba, razlučivanju potrebne od nekorisne potrošnje, racionalne od impulzivne. Štednja je ulaganje u sigurnost, budućnost, te unaprijeđuje mentalno zdravlje (Kan i Laurie, 2010). Može biti pokretač zadovoljstva i u drugim životnim aspektima te biti prediktor zadovoljstva u različitim životnim ulogama.

Roditelji obično po rođenju djeteta otvaraju štednu knjižicu na koju stavljaju novac koji dijete dobije od rodbine i njihovih prijatelja. Još dok je dijete malo dobro je učiti ga da se ubacuje novac i u pripadajuću kasicu. To je u početku djetetu igra, ali s vremenom ono počinje shvaćati da je novac sredstvo razmjene- da bi se došlo do željene stvari (prema „Learn How to“, 2008). Ono će s vremenom, umjesto ubacivanja u kasicu, od dobivenog novca kupiti npr. čokoladu. Bitno je da roditelji tada šire znanje o novcu i njegovoj vrijednost, kao i o potrebi i važnosti štednje. Dijete počinje shvaćati da sa štednjom sebi osigurava kupovnu moć. Možda više neće željeti samo čokoladu nego neku vrijedniju igračku pa će nekad novac potrošiti na čokoladu, a drugi put će ga staviti u kasicu da bi mogao kupiti vrijednu igračku. To je vrijeme kada dijete počinje planirati štednju i ne daje a priori prioritet čokoladi. Na taj način se širi znanje o novcu i štednji, a onda je na roditelju da dalje, s uzastom, djetetu objašnjava važnost kamata glumeći banku te naposlijetku kako oploditi stečeni novac.

Osim što štednja čini ugodnim pogled na bankovni račun dovodi do promjena u pogledima na život i smanjuje razine stresa.

Može se izvojiti 7 psiholoških blagodati redovne štednje (Waist, 2014):

DISCIPLINA - pozitivno stanje računa se ne događa slučajno. Uz raznovrsnu internetsku ponudu uistinu je potrebna disciplina da bi se, usprkos velikoj želji, reklo „ne“. Kad se usvoji vještina samodiscipline, rezultati će doći i u drugim područjima života.

MIRNOĆA - štednja omogućava smirenost kada je osoba na rubu vlastitog proračuna, kao jedan oblik osobnog osiguranja. Sama po sebi neće donijeti mir u životu, ali uspostavljanje dobrog financijskog „tampona“ može pomoći u smanjivanju količine problema u životu.

POVJERENJE - uspješna štednja donosi povjerenje u sebe jer ojačava vjeru da se može nešto postići kad se želi, te osigurava kapital za uzimanje onog što je potrebno iz čega proizlazi osjećaj sigurnosti. Potrebno je imati resurse za djelovanje da bi se bilo što postiglo, od rješavanja stambenog pitanja do upuštanja u nove poslovne prilike.

ASERTIVNOST - što je veće samopouzdanje lakše je biti asertivan,osoba je spremnija tražiti ono što želi i smatra da zaslužuje. S umijećem štednje i bankovnim računom kao potvrdom ponašanja, odvažna je pokazati asertivnost i u drugim područjima: stremiti prema promaknuću, pozvati na spoj simpatiju ili jednostavno uputiti se prema novom cilju s većim „guštom“.

OPTIMIZAM - egzistencijalni problemi ljude čine nezadovoljnima do te mjere da znaju postati cinični. Istraživanja su pokazala da štednja, bez obzira koliko mala bila, može stvarati osjećaj optimizma. Promatranje kako iznos na bankovnom računu raste pomaže da osoba osjeća da radi nešto dobro i motivira ju na daljnju štednju.

SUOSJEĆANJE - štednja osobi daje osjećaj sigurnosti i želju da se osvrne oko sebe i uvidi potrebe drugih ljudi- donira novac gdje smatra da je potrebno ili pomogne ljudima kojima je potrebito. To daje poseban osjećaj zadovoljstva, održava pozitivnu sliku o sebi, a darovani novac dobiva još veću vrijednost kada je smisleno „potrošen“.

OSJEĆAJ SLOBODE - veliki dugovi su slični ropstvu. Visoke kamatne stope i kreditna neizvjesnost mogu od ljudi napraviti robove. Svaka ušteđena kuna vrijedi gotovo duplo kada se diže veliki kredit. Ako je osoba u mogućnosti uštedjeti osjeća se bolje, novac daje osjećaj slobode. Veća štednja, na uštrb bespotrebnog trošenja, daje mogućnost izbora u karijeri, vezama i mjestu stanovanja. Ukoliko se osoba osjeća zarobljeno, može koristiti ušteđeni kapital da bi krenula u novom smjeru što daje prostora za lakše donošenje odluka o većim promjenama koje priželjkuje.

Financijsko stanje može utjecati na naše zdravlje- kako fizički tako i psihički. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji financijsko blagostanje je povezano s fizičkim blagostanjem, ali i emocionalnim zdravljem što se odnosi na pojavu anksioznosti i depresije, ali i na osjećaj sreće i zadovoljstva. Možda Vam se čini da nema prostora za štednju jer jedva spajate kraj s krajem, za početak vodite evidenciju o dnevnim troškovima, izbacite stvari koje ste kupili, a nisu bile nužne i racionalnije trošite ostale resurse pa pokušajte tu razliku u mjesečnim troškovima staviti u kasicu. Vjerujem da će se skupiti nešto!

Literatura:

Kan, M.Y. and Laurie, H. (2011), ‘Savings, investments, debts and psychological well-being in married and cohabiting couples’, ISER Working Paper 2010-42 , Colchester: Institute for Social and Economic Research, University of Essex. Preuzeto s: http://www.iser.essex.ac.uk/publications/working-papers/iser/2010-42

Learn How to Teach Your Kids About Money. (2008). Preuzeto s https://www.linengerwealthmanagement.com/app/download/7237865689/Teaching+Kids+about+Money+-+Vanguard.pdf

Stanić, I. (2014): 31. Listpada- Svjetski dan štednje: Zrno po zrno. Narodni zdravstveni list. Zavod za javno zdravstvo Primorsko-Goranske županije, Rijeka, Godina LVI, broj 656-657/2014. Preuzeto s http://www.zzjzpgz.hr/nzl/89/nzl_9_10_2014.pdf

Waist, K. (2014, 15.prosinca). 7 Ways Psychologists Say Saving Boosts Your Mental Health. Wise Bread. Preuzeto s http://www.wisebread.com/7-ways-psychologists-say-saving-boosts-your-mental-health (13.10.2017)

Prilozi

Radionica za osnovnu školu (MW Word 15 KB)

Svjetski dan štednje letak (Pdf 369 KB)