O nama

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije je osnovan u travnju 1995., te od tada funkcionira u prostoru od 241,97 m2 naslijeđenog prostora bivše « higijensko-epidemiološke stanice», Put groblja 6, ispod tvrđave sv. Mihovila, te u dodatnih 168m2 iznajmljenog ili «posuđenog» prostora.U prostorima Doma zdravlja Šibenik nalazi se Uprava, Služba socijalne medicine, Služba školske medicine, Laboratorij za parasitologiju, te zahvaljujući razumijevanju Uprave Doma zdravlja uspijevamo nadoknaditi manjak prostora u Sjedištu Zavoda.

Ispostava Drniš od 2003. godine, na žalost, funkcionira u neadekvatnom, iznajmljenom prostoru administrativne koncepcije, ali se nadamo većem razumijevanju lokalne zajednice i suradnih zdravstvenih ustanova, te konačnom rješenju svog prostornog problema.

Ispostava Knin je u 2005. uspješno smještena u dijelu bolničkog prostora Opće bolnice Šibensko-kninske županije-lokacija Knin.

Kontakt

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

Adresa: Adresa Matije Gupca 74, Šibenik

E-mail: zzjz-sibenik@hi.htnet.hr

Ravnateljstvo: +385(0)22 / 341-232

Pomoćnik ravnateljice za nemedicinska pitanja: +385 (0)22 / 341-234

Računovodstvo: +385(0)22 / 341-233

Kontakt

Adresa: Matije Gupca 74, 22 000 Šibenik

Tel: +385(0)22 / 341-201 Prijam materijala (šalter)

Tel: +385(0)22 / 341-203 Ambulanta za uzimanje uzoraka

Tel: +385(0)22/ 341-212 Mikrobiološki laboratorij

Fax: +385(0)22 / 341-204

E-mail: mikrobiologija@zzjz-sibenik.hr

Djelatnici:

 

Specijalisti kliničke mikrobiologije:

Voditeljica Odjela:

mr.sc.Edita Sušić, dr.med. spec. kliničke  mikrobiologije

edita.susic@zzjz-sibenik.hr

 

Ivana Bego, dr. med. spec. kliničke mikrobiologije, odjelna liječnica

ivana.bego@zzjz-sibenik.hr

 

Vesna Tokić, dr.med. spec. kliničke mikrobiologije, odjelna liječnica

vesna.tokic@zzjz-sibenik.hr

 

VŠS

Glavna medicinska sestra Odjela

Marija Rakić, bacc.m.s.

marija.rakic@zzjz-sibenik.hr

 

Inženjeri medicinsko laboratorijske dijagnostike:

Jelica Tomaš, bacc. med. lab. dijag., voditeljica za  kontrolu kvalitete Odjela

jelica.tomas@zzjz-sibenik.hr

 

Gordana Puće, med.lab.ing., povjerenica za gospodarenje otpadom Zavoda

Tea Skelin, bacc. med. lab. dijag.

 

SSS, Laboratorijski i medicinski tehničari:

Biljana Gemišević, laboratorijski tehničar

Marija Matošin, laboratorijski tehničar

Jelena Pekas,  laboratorijski tehničar

Nikolina Perković, laboratorijski tehničar

Vedrana Perković, laboratorijski tehničar

Antonia Smolić,  laboratorijski tehničar

Barbara Sladić, laboratorijski tehničar

Zdenka Škugor, medicinsa sestra

 

Spremačice

Anka Zubak, spremačica

Mira Parat, spremačica

Mira Junaković, spremačica

Goranka Veštić, spremačica

Rano otkrivanje raka dojke

Home/Rano otkrivanje raka dojke
Rano otkrivanje raka dojke 2020-10-08T08:23:46+02:00

Suzi Vatavuk, dr.med.

Žene bi se trebale bojati raka, a ne mamografija.
Nancy Reagan

Uvod

Strategije i prakse za prevenciju i suzbijanje nezaraznih bolesti, pa i raka dojke,  moraju se temeljiti na najnovijim znanstvenim dokazima i / ili najboljim praksama, troškovnoj učinkovitosti, pristupačnosti i načelima javnog zdravlja, uzimajući u obzir i kulturološke  aspekte.

Globalni ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije uključuju prevenciju i rano otkrivanje kroničnih nezaraznih bolesti na načelima pravičnosti i dostupnosti.

Zloćudne novotvorine su veliki javnozdravstveni prioritet u cijelom svijetu, kako  zahvaćaju značajan dio populacije i uzrok su 25% svih smrtnih ishoda  .  Godišnje od raka u Šibensko-kninskoj županiji obolijeva oko 550 ljudi, tj. oboli 0,5% ukupnog stanovništva. , a umre 361 osoba, što čini četvrtinu svih umrlih i oko 0,38% ukupnog broja stanovnika u Šibensko-kninskoj županiji. Danas se smatra   da je 30-50%  novotvorina preventabilno.

Osim značajnih napora i napretka u liječenju zloćudnih novotvorina, postoje i  znanstveno dokazano učinkovite intervencije u prevenciji, kako primarnoj , prije nego do bolesti dođe, tako i u  sekundarnoj, tj. među osobama kod kojih postoje rizični čimbenici kao što su dob, spol, određena stanja,  a prividno su zdravi. Sudjelovanje u probirnim programima ( Nacionalni programi ranog otkrivanja novotvorina) predstavlja  znanstveno dokazani benefit na osobnoj razini, tj za pojedinca , a na populacijskoj razini  za benefit je važan preduvjet poželjna razina odaziva.

Broj oboljelih od raka u svijetu , Republici Hrvatskoj , pa tako i u Šibensko-kninskoj županiji u stalnom je porastu. Očekuje se da će broj slučajeva raka i dalje  rasti, jednako kao i u svijetu, prvenstveno, ali ne i jedino , zbog starenja stanovništva.

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će svjetski broj novooboljelih porasti s 18 milijuna u 2018. na 29,5 milijuna godišnje u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 na 16,4 milijuna godišnje.

Epidemiologija

Rak dojke najčešći je rak među ženama.

Od raka dojke  obolijeva  2,1 milijuna žena svake godine i  uzrokuje najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s rakom među ženama.

Po procjeni Svjetske zdravstvene organizacije u 2018. godini  će  627.000 žena umrijeti od raka dojke , što čini  oko 15% svih smrti od raka među ženama.

Stope obolijevanja od raka dojke više su među ženama u razvijenijim područjima.

Danas se smatra da se stope obolijevanja od raka dojke  povećavaju u gotovo svakoj regiji na globalnoj razini, prosječno 3% godišnje.

Porast je zabilježen i u našoj županiji.

U Šibensko-kninskoj županiji godišnje u periodu 2001.-2017. godine obolijeva šezdesetak, a umire dvadesetak žena.

U dobi koja je uključena u organizirani probir ( 50-69 godina) smrtnost stagnira, te se porast smrtnosti u istom  periodu odnosi na starije koje ne sudjeluju u organiziranom probiru, te na ostale razloge ( genetski čimbenici) .

Unatoč tome, preventabilna sijela raka u žena, kao i druge preventabilne nezarazne bolesti sudjeluju u najvećem broju godina izgubljenog života među umrlim ženama 2018. godine.

O raku dojke

Rak dojke je uglavnom adenokarcinom. Patohistološki nalaz raka dojke  po učestalosti dijelimo na :

  • rak dojke infiltrirajućeg duktalnog tipa (NOS- not othervise sfecified)- 80%
  • infiltrirajući lobularni rak dojke
  • rijetki patohistološki tipovi  – medularni, mucinozni i tubularni karcinomi

Estrogenski i progesteronski receptori,često prisutni  u nekim karcinomima dojke  su  jezgreni hormonski receptori koji potiču replikaciju DNK i diobu stanice.

Oko 2/3 postmenopauzalnih žena oboljelih od raka dojke  ima tumore pozitivne na estrogenske receptore (ER+).

Drugi stanični receptor je protein humanog epidermalnog faktora rasta (HER2) koji je, na žalost, u korelaciji s lošijom prognozom u bilo kojem stadiju raka.

O ranom otkrivanju raka dojke

Učinkovita metoda ranog otkrivanja raka dojke, kojom se otkriva 80% tumora koji se ne mogu napipati je mamografija, koja je , ako se provodi u sklopu Nacionalnog programa koji je  kontroliran i evaluiran,  te je još uvijek najbolja metoda čije prednosti uvelike nadmašuju potencijalne štete.

Probor na rak dojke namijenjen je zdravoj populaciji žena u dobi od 50 do 69 godina, dakle ženama te dobi  bez simptoma i prosječnog rizika obolijevanja od raka dojke.

Ostale žene, mlađe i starije, ili žene bilo koje dobi koje nisu prosječnog rizika, u skrbi su obiteljskog liječnika, koji se može po potrebi konzultirati sa onkologom.  

Preporučen način komunikacije zdravstvenih radnika o ranom otkrivanju raka dojke su iznijeti prednosti ranog otkrivanja, odgovoriti na pitanja , iznijeti mane  ( 20% nepalpabilnih tumora se neće moći otkriti, mogućnost lažno pozitivnih nalaza, dodatnog oslikavanja , stresa i straha…..) . Na taj način žene donose informiranu odluku, svjesne prednosti i mana svog izbora.

O Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi se u Republici Hrvatskoj od 2006. godine, namijenjen je ženama u dobi od 50-69 godina koje se  svake 2 godine  pregledavaju mamografski.

Kroz 5 ciklusa pozivanja u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Šibensko-kninskoj županiji otkriveno je 65 karcinoma dojke. Karcinomi otkriveni probirom u Šibensko-kninskoj županiji su značajno manji od onih otkrivenih drugim, dijagnostičkim  mamografijama.

Zaključak

Stoga, povodom Dana ružičaste vrpce 2020. godine ukazuje se opetovano  na važnost ranog otkrivanja raka dojke.

Dan ružičaste vrpce u Hrvatskoj se uvijek obilježava prve subote u listopadu.
Sve je počelo prije gotovo tri desetljeća, kada je u Americi pokrenuta neprofitna, humanitarna udruga za borbu protiv raka dojke, nazvana po svom simbolu Ružičasta vrpca. Danas ovaj humanitarni projekt uključuje više od 30 zemalja svijeta sa zajedničkim ciljem – upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke i povećati broj izlječenja. Mjesec listopad u cijelom je svijetu posvećen podizanju svijesti o važnosti brige za zdravlje dojki te rano otkrivanje i liječenje raka dojke.