O nama

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije je osnovan u travnju 1995., te od tada funkcionira u prostoru od 241,97 m2 naslijeđenog prostora bivše « higijensko-epidemiološke stanice», Put groblja 6, ispod tvrđave sv. Mihovila, te u dodatnih 168m2 iznajmljenog ili «posuđenog» prostora.U prostorima Doma zdravlja Šibenik nalazi se Uprava, Služba socijalne medicine, Služba školske medicine, Laboratorij za parasitologiju, te zahvaljujući razumijevanju Uprave Doma zdravlja uspijevamo nadoknaditi manjak prostora u Sjedištu Zavoda.

Ispostava Drniš od 2003. godine, na žalost, funkcionira u neadekvatnom, iznajmljenom prostoru administrativne koncepcije, ali se nadamo većem razumijevanju lokalne zajednice i suradnih zdravstvenih ustanova, te konačnom rješenju svog prostornog problema.

Ispostava Knin je u 2005. uspješno smještena u dijelu bolničkog prostora Opće bolnice Šibensko-kninske županije-lokacija Knin.

Kontakt

Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

Adresa: Adresa Matije Gupca 74, Šibenik

E-mail: zzjz-sibenik@hi.htnet.hr

Ravnateljstvo: +385(0)22 / 341-232

Pomoćnik ravnateljice za nemedicinska pitanja: +385 (0)22 / 341-234

Računovodstvo: +385(0)22 / 341-233

Kontakt

Adresa: Matije Gupca 74, 22 000 Šibenik

Tel: +385(0)22 / 341-201 Prijam materijala (šalter)

Tel: +385(0)22 / 341-203 Ambulanta za uzimanje uzoraka

Tel: +385(0)22/ 341-212 Mikrobiološki laboratorij

Fax: +385(0)22 / 341-204

E-mail: mikrobiologija@zzjz-sibenik.hr

Djelatnici:

 

Specijalisti kliničke mikrobiologije:

Voditeljica Odjela:

mr.sc.Edita Sušić, dr.med. spec. kliničke  mikrobiologije

edita.susic@zzjz-sibenik.hr

 

Ivana Bego, dr. med. spec. kliničke mikrobiologije, odjelna liječnica

ivana.bego@zzjz-sibenik.hr

 

Vesna Tokić, dr.med. spec. kliničke mikrobiologije, odjelna liječnica

vesna.tokic@zzjz-sibenik.hr

 

VŠS

Glavna medicinska sestra Odjela

Marija Rakić, bacc.m.s.

marija.rakic@zzjz-sibenik.hr

 

Inženjeri medicinsko laboratorijske dijagnostike:

Jelica Tomaš, bacc. med. lab. dijag., voditeljica za  kontrolu kvalitete Odjela

jelica.tomas@zzjz-sibenik.hr

 

Gordana Puće, med.lab.ing., povjerenica za gospodarenje otpadom Zavoda

Tea Skelin, bacc. med. lab. dijag.

 

SSS, Laboratorijski i medicinski tehničari:

Biljana Gemišević, laboratorijski tehničar

Marija Matošin, laboratorijski tehničar

Jelena Pekas,  laboratorijski tehničar

Nikolina Perković, laboratorijski tehničar

Vedrana Perković, laboratorijski tehničar

Antonia Smolić,  laboratorijski tehničar

Barbara Sladić, laboratorijski tehničar

Zdenka Škugor, medicinsa sestra

 

Spremačice

Anka Zubak, spremačica

Mira Parat, spremačica

Mira Junaković, spremačica

Goranka Veštić, spremačica

Svjetski dan moždanog udara – #NeBudiTaj

Home/Svjetski dan moždanog udara – #NeBudiTaj
Svjetski dan moždanog udara – #NeBudiTaj 2019-10-31T15:05:29+00:00

Moždani udar (Cerebrovaskularni incident) – #NeBudiTaj

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.

Unatoč činjenici  da  90% možanih udara može biti prevenirano  pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka, svaki četvrti je pojedinac u riziku od moždanog udara.

Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj (engl. DontBeTheOne) -nemoj biti 1 od 4 koji će imati moždani udar!

Cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren je ka podizanju razine svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara te je ista kampanja ujedno i ključna komponenta strateškog cilja WSO-a „reducirati pojavnost moždanog udara na pola.“

10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

Hipertenzija (visoki krvni tlak– više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.

Tjelovježba – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.

Prehrana – četvrtina moždanih udara mogla bi se izbjeći modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.

Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!

Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.

Pušenje – više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.

Alkohol – više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.

Kolesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.

Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.

Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Popravimo crnu statistiku i nemojmo biti jedni od četiri pojedinca koji dožive moždani udar!

#NeBudiTaj

EPIDEMIOLOGIJA MOŽDANOG UDARA

Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.

Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

U Šibensko-kninskoj županiji je moždani udar, kao i u cijeloj Hrvatskoj, Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2018. godini od moždanog udara umrlo je u Hrvatskoj 6 137 osoba, odnosno 11,6% svih umrlih. U Šibensko-kninskoj županiji od moždanog udara je 2018. umrlo 209 osoba, što čini 14,2% svih umrlih. U Hrvatskoj je 2018. godine  2 578 umrlih muškarca (9,9% od svih umrlih muškaraca) i 3 559 umrlih žena (13,3% od svih umrlih žena). U Šibensko-kninskoj županiji od moždanog udara umrlo je 11,4% muškaraca i 16,8% žena.

U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je u Hrvatskoj 508 osoba odnosno 5,6% od ukupno umrlih  te dobne skupine. U Šibensko-kninskoj županiji do 65 godina od moždanog udara umrlo je 16 osoba, što čini 7,7% svih smrti od moždanog udara i 8% od svih smrti osoba te dobi.

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, a u dobi 70 i više godina stope smrtnosti u žena se približavaju smrtnosti u muškaraca. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara. U Šibensko-kninskoj županiji zabilježeno je u 2018.godini 514 hospitalizacija za dijagnoze cerebrovaskularnih bolesti.

Posljednjih 15-tak godina (od 2000. do 2016.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždani udar) u Hrvatskoj, od 176 na 80,9/100.000), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine (smanjenje 59%). Po mortalitetu od cerebrovaskularnih bolesti Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 80,9/100.000 spada među zemlje koje su iznad prosjeka zemalja europske regije. Prosjek za zemlje  Europske regije iznosi 77,2/100.000, a za zemlje EU 42/100.000,  a  raspon stopa za zemlje EU  je od 22-171/100.000. (Francuska-Bugarska).

Zaključno možemo reći da je i u svijetu i u Hrvatskoj zabilježen trend smanjenja smrtnosti od moždanog udara, ali s obzirom na starenje stanovništva, globalizaciju, urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika, bolju zdravstvenu skrb, bolje preživljenje bolesnika, očekujemo veću prevalenciju cerebrovaskularnih bolesti i rastuće opterećenje tim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije kroz sustavan program.

ZAKLJUČNO

Moždani udar označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Dovodi do oštećenja moždanog parenhima. U zapadnim zemljama moždani udar je na drugom  mjestu kao uzrok smrtnosti, te na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta.

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

LITERATURA:

  1. Preuzimanje sa https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-mozdan-udara-nebuditaj/, na dan 30.09.2019.
  2. Preuzimanje sa http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/ na dan 30.09.2019.
  3. Preuzimanje sa http://www.dzs.hr/ na dan 30.09.2019.
  4. Preuzeto sa https://www.hzjz.hr/nacionalni-javnozdravstveni-informacijski-sustav-najs/, obrada i prikaz: ZZJZ ŠKŽ